Sarajevo pred velikom reformom: Grad bi mogao biti proširen na šest općina
Predstavljeni su radni tekstovi zakona i ustavnih amandmana, a jedan od predloženih modela predviđa da Grad Sarajevo obuhvati Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidžu i Vogošću
Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo predstavilo je danas radne tekstove zakona o lokalnoj samoupravi i amandmana na Ustav Kantona Sarajevo, kojima se otvara pitanje budućeg uređenja odnosa između Kantona, Grada Sarajeva i općina. Dokumenti su predstavljeni u okviru institucionalnog dijaloga organizovanog uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a obuhvataju pitanja nadležnosti, finansiranja, imovine i odgovornosti različitih nivoa vlasti, kao i upravljanja javnim sistemima koji povezuju Sarajevo u funkcionalnu urbanu cjelinu. Jedan od predloženih modela predviđa promjenu teritorijalnog obuhvata Grada Sarajeva, koji bi ubuduće mogao obuhvatiti šest općina. Prema predstavljenom modelu, Grad Sarajevo bi obuhvatio Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidžu i Vogošću. Hadžići, Ilijaš i Trnovo ostali bi izvan sastava Grada Sarajeva. Takav obuhvat nije potpuno nov kada je riječ o planskom tretiranju sarajevskog urbanog područja. Urbanistički plan urbanog područja Sarajevo također obuhvata upravo šest općina – Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidžu i Vogošću. Međutim, u ovom slučaju riječ je o širem pitanju lokalne samouprave i odnosa između različitih nivoa vlasti, a ne samo o urbanističkom planiranju. Ministrica pravde i uprave KS Darja Softić Kadenić kazala je da administrativne granice ne odgovaraju uvijek načinu na koji građani svakodnevno koriste grad. „Sarajevo za svoje građane nije skup odvojenih administrativnih teritorija. To je grad u kojem živimo, krećemo se i dijelimo iste javne prostore i sisteme. Naša je odgovornost da organizacija vlasti tu stvarnost prati, a ne da je otežava“, kazala je Softić Kadenić. Jedno od ključnih pitanja reforme jeste raspodjela nadležnosti između općina, Grada i Kantona. U Ministarstvu navode da građani svakodnevno prelaze granice općina zbog posla, obrazovanja i drugih obaveza, dok se javni prijevoz, saobraćajnice, komunalna infrastruktura i drugi sistemi koriste na području šire urbane cjeline. Javni prijevoz, vodosnabdijevanje, odvoz otpada, grijanje i prostorno planiranje izdvojeni su kao oblasti u kojima se posebno vidi potreba za boljom koordinacijom. Nadležnosti za planiranje, upravljanje i finansiranje tih sistema trenutno su raspoređene između više institucija, zbog čega građanima u pojedinim situacijama nije jednostavno utvrditi ko je odgovoran za određeni problem. Predloženi model zato ne podrazumijeva samo eventualno proširenje teritorije Grada, nego i drugačiju raspodjelu pojedinih nadležnosti između općinskog, gradskog i kantonalnog nivoa. Razmatra se i mogući prijenos određenih osnivačkih prava nad javnim preduzećima. Iz Ministarstva pravde i uprave KS naglašavaju da su predstavljeni dokumenti za sada samo radni tekstovi, a ne konačna i usaglašena rješenja. Njihova svrha je da budu osnova za institucionalni dijalog, razmatranje mogućih modela i utvrđivanje pravnih, finansijskih i organizacionih posljedica eventualnih promjena. „Ne možemo samo propisati da određeni posao ubuduće obavlja druga institucija. Moramo znati s kojim sredstvima, kojom imovinom, kojim kapacitetima i od kojeg trenutka“, kazala je Softić Kadenić. Prema njenim riječima, posebno je važno osmisliti prijelazni period kako građani ne bi ostali bez usluga ili se suočili s pravnom i organizacionom prazninom tokom promjene sistema. Donošenje novih zakona zato bi bilo tek jedan korak u procesu. Nakon toga bilo bi potrebno uskladiti posebne propise, urediti finansijske i imovinske odnose, eventualno prenijeti nadležnosti i osnivačka prava te osigurati kontinuitet rada javnih preduzeća i drugih institucija. Dodatni izazov predstavljaju različiti izborni ciklusi kantonalnih i lokalnih organa vlasti. Nakon općih izbora mijenjaju se sazivi kantonalnih institucija, dok lokalni organi vlasti nastavljaju mandate koji su počeli dvije godine ranije. Zbog toga se reforma odnosa između Kantona, Grada i općina ne može jednostavno završiti u okviru jednog političkog mandata. „Nijedan saziv ne može unaprijed obavezati naredni da prihvati određeni model. Ali možemo osigurati da se sa svakom promjenom vlasti ne počinje ispočetka“, poručila je Softić Kadenić. Dodala je da je potrebno sačuvati stručni posao, dokumentovane argumente, utvrđena otvorena pitanja i analize posljedica ponuđenih rješenja. Reforma lokalne samouprave povezana je i sa obavezama koje proizlaze iz postojećeg pravnog okvira. Federalni Zakon o principima lokalne samouprave predviđa uređivanje odnosa između Grada Sarajeva, općina koje su u njegovom sastavu, kao i općina izvan Grada. Ustavni sud Federacije BiH u više predmeta odlučivao je o pitanjima zaštite prava na lokalnu samoupravu, dok su raniji pokušaji reforme pokazali da se otvorena pitanja ne mogu riješiti samo pojedinačnim izmjenama propisa. Zbog toga se sada razmatra širi pristup koji obuhvata nadležnosti, finansiranje, imovinu, teritorijalno uređenje i način pružanja javnih usluga. Jennifer Ober, zamjenica direktorice Odjela za ljudske dimenzije Misije OSCE-a u BiH, kazala je da reforma zahtijeva otvoren i konstruktivan dijalog institucija koje će biti odgovorne za njenu provedbu. „Naša uloga nije da određujemo konkretan model, već da pomognemo institucijama da kroz razmjenu mišljenja, argumenata i stručnu podršku dođu do rješenja koja će biti funkcionalna i u najboljem interesu građana“, rekla je Ober. Za sada, dakle, nema odluke o tome da će Grad Sarajevo biti proširen na šest općina. Predloženi obuhvat dio je radnog modela o kojem će tek biti vođen institucionalni i politički dijalog. Konačni rezultat zavisit će od toga hoće li se postići saglasnost o teritorijalnom obuhvatu, podjeli nadležnosti, finansiranju, imovini i odgovornosti između Kantona, Grada i općina.
IZVOR: oslobodjenje.ba