Procurjeli izvještaj CIA-e uzdrmao evropske kancelarije: Rusi planiraju udar na Sredozemlje iz brodskih kontejnera

Procurjeli izvještaj CIA-e uzdrmao evropske kancelarije: Rusi planiraju udar na Sredozemlje iz brodskih kontejnera

Američka centralna obavještajna agencija (CIA) upozorila je evropske saveznike da Rusija priprema novu fazu eskalacije hibridnog rata.

Prema izvještajima obavještajnih službi SAD-a koji su podijeljeni s evropskim vladama, Moskva planira lansiranje dronova s teretnih brodova u Sredozemnom moru, a potencijalne mete su Španija, Francuska i Italija. Kako piše španski El Mundo informacije o novoj prijetnji stigle su u evropske kancelarije ubrzo nakon nenajavljene i tajnovite posjete direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi 25. augusta. Ratcliffe je u rusku prijestolnicu doputovao američkim vojnim avionom preko Rige, a glavni cilj posjete bio je direktno upozoriti Kremlj na posljedice bilo kakvih napada ili provokacija protiv članica NATO-a. Prema izvorima iz litvanskog ministarstva odbrane, plan predviđa upotrebu dronova tipa Gerbera, koji bi se lansirali iz kontejnera sakrivenih na trgovačkim brodovima ili plovilima iz takozvane ruske "flote u sjeni" u međunarodnim vodama. Dron Gerbera dug je oko dva metra, s rasponom krila od 2,5 metara, teži do 18 kilograma i dostiže brzinu od 160 kilometara na sat. Njegov deklarirani domet iznosi oko 600 kilometara, što zavisi od težine eksplozivnog punjenja i vremenskih uslova. Zbog svojih malih dimenzija, krila se mogu sklopiti i spakovati u standardne brodske kontejnere, odakle se lako lansiraju pomoću katapulta. Lansirani s udaljenosti od 200 do 300 kilometara od obale, ovi dronovi mogu stići do ciljeva na kopnu za sat i po do dva sata. Cilj nije masovno uništenje, već politički i ekonomski haos Stručnjaci ističu da nosivost eksploziva od 4 do 5 kilograma nije dovoljna za uništenje velikih vojnih ili infrastrukturnih objekata, ali je sasvim dovoljna za izazivanje požara, oštećenje osjetljive opreme, privremeno zatvaranje luka i aerodroma ili prelijetanje iznad vojnih baza. Britanski vojni analitičar Keir Giles objašnjava da Moskva bira mete na osnovu političke i vojne ranjivosti. "Metom neće nužno biti zemlje s prve linije fronta. Rusija napada tamo gdje je Evropa najslabija. Zemlje poput Velike Britanije ili Španije nisu dovoljno uložile u integrisane sisteme protivzračne i protivraketne odbrane prilagođene ruskoj prijetnji. Pored toga, Španija, Francuska i Italija ulaze u izbornu godinu 2027., pa Kremlj želi izazvati strah i podstaknuti političke podjele", navodi Giles. Da je prijetnja izuzetno ozbiljna, govori i reakcija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Nakon što je održao sjednicu Vijeća za nacionalnu odbranu, Macron je u Elizejskoj palači okupio lidere svih političkih stranaka kako bi ih upoznao s obavještajnim podacima kojima Pariz daje visoku vjerodostojnost. Pored toga, prokremljanski Telegram kanali već su počeli objavljivati mape Mediterana s potencijalnim metama na jugu Francuske, poput zrakoplovnih fabrika, nuklearnih elektrana i petrohemijskih kompleksa. Insceniranje napada s mora predstavlja nastavak ruske strategije djelovanja "ispod praga otvorenog rata". Evropske vlasti već suabilježile niz incidentnih situacija: od desetak nenoružanih dronova koji su ušli u poljski zračni prostor, preko nedavnih sabotaža dronovima na aerodromu u Leipzigu, do incidenta u Baltičkom moru gdje je švedska mornarica presrela dron lansiran s ruskog špijunskog broda Žiguljevsk. Zvaničnici baltičkih zemalja i Poljske upozoravaju da Rusija pojačava agresivnost kao odgovor na ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu. Poljski premijer Donald Tusk i litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys poručili su da su evropske države sposobne identificirati počinioce i spriječiti ovakve operacije, naglašavajući da Evropa mora podići nivo otpornosti civilne i vojne odbrane.