Šta Kina gradi ispod planina: Satelitske snimke otkrile strogo čuvane komplekse
Peking ubrzano širi i modernizira nuklearne kapacitete, a nova postrojenja u udaljenim dijelovima zemlje privlače pažnju međunarodnih analitičara
Kina ubrzano proširuje i modernizira svoj nuklearni program, a nove analize satelitskih snimaka ukazuju na intenzivne građevinske radove na najmanje sedam lokacija povezanih s njenim nuklearnim kapacitetima. Riječ je o lokacijama Pingtong, Zitong, Lop Nur, Jiuquan, Mianyang, Jinta i Guangyuan. Nalazi koje je objavio britanski "The Telegraph" ponovo su usmjerili pažnju na razmjere kineskog nuklearnog programa i objekte koji se razvijaju daleko od očiju javnosti. Posebno je zanimljiv Lop Nur, područje u kojem je Kina 1964. godine izvela svoj prvi nuklearni pokus. Satelitske snimke posljednjih godina pokazuju nove građevinske radove, tunele, puteve, objekte za podršku i druge aktivnosti na tom području. Međutim, stručnjaci upozoravaju da same građevinske aktivnosti ne predstavljaju dokaz da Kina priprema nova nuklearna testiranja. Analiza „Bulletina of the Atomic Scientists“ navodi da je na Lop Nuru zabilježena značajna aktivnost, ali da građevinski radovi sami po sebi ne dokazuju namjeru izvođenja novih nuklearnih eksplozivnih testova. Pingtong pod posebnom pažnjom Jedna od lokacija koja posebno privlači pažnju jeste Pingtong, smješten duboko u planinskom području centralne Kine. Prema analizi satelitskih snimaka, stručnjaci vjeruju da bi se u ovom kompleksu mogli proizvoditi takozvani „pitovi“ – plutonijske komponente koje predstavljaju centralni dio nuklearne bojeve glave. Kompleks je posljednjih godina proširivan, a na satelitskim snimcima uočeni su novi sigurnosni objekti, saobraćajna infrastruktura i pomoćni sadržaji. U blizini kompleksa izgrađeni su i stambeni objekti, sportski tereni i autobuska stanica za prevoz zaposlenih. Na snimcima su, prema analizama, uočena i vojna teretna vozila, ventilacijski sistemi, industrijska oprema i spremnici za hemikalije. Analizu Pingtonga ranije je objavio i "The New York Times", navodeći da stručnjaci na osnovu izgleda objekata procjenjuju da bi postrojenje moglo biti povezano s proizvodnjom plutonijskih jezgri za nuklearne bojeve glave. Zitong i testiranja Oko 130 kilometara sjeverozapadno od Pingtonga nalazi se Zitong, još jedan kompleks koji je privukao pažnju analitičara. Na lokaciji je izgrađena cijev duga oko 600 metara, a stručnjaci smatraju da bi mogla biti povezana s ispitivanjem otpornosti nuklearnog oružja i njegovih komponenti na različite vrste udara. U blizini su uočene i kupole za koje se sumnja da bi mogle biti interne testne komore. Na vanjskom poligonu nalaze se nasipi i zemljani zidovi koji mogu služiti za usmjeravanje eksplozivnih udara. Riječ je, međutim, o procjenama na osnovu satelitskih snimaka, a tačna namjena pojedinih objekata nije javno potvrđena. Arsenal raste Širenje infrastrukture dolazi u trenutku kada Kina ubrzano povećava broj svojih nuklearnih bojevih glava. Prema procjeni Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Kina je u januaru 2026. godine imala oko 620 nuklearnih bojevih glava, u odnosu na oko 600 godinu ranije. SIPRI navodi da Kina svoj arsenal širi brže od bilo koje druge nuklearne sile. SIPRI također navodi da je Kina do početka 2026. godine napunila stotine raketa u tri velika polja silosa na sjeveru zemlje, dok je radila na završetku dodatnih silosa u planinskim područjima na istoku. Istovremeno, kineske vlasti zvanično zagovaraju politiku „ne prve uporabe“ nuklearnog oružja. Peking je također potpisnik Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba, ali ga, poput Sjedinjenih Američkih Država, nije ratificirao. Pitanje Lop Nura Lop Nur posebno je važan zbog historije kineskog nuklearnog programa, ali i zbog aktivnosti zabilježenih posljednjih godina. U februaru 2026. godine američki zvaničnik optužio je Kinu da je 2020. godine izvela nuklearni pokus na toj lokaciji. Kina je takve tvrdnje odbacila. Međunarodni sistem za praćenje nuklearnih proba jeste 22. juna 2020. godine zabilježio dva mala seizmička događaja u blizini Lop Nura, ali Organizacija Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba saopćila je da nije moguće sa sigurnošću utvrditi njihov uzrok. Norveška seizmološka institucija NORSAR također je navela da podaci ne isključuju mogućnost da je riječ o malom prirodnom zemljotresu. Zbog toga tvrdnja da je Kina tada izvela nuklearni pokus ostaje nepotvrđena. Ono što je vidljivo jeste nastavak građevinskih aktivnosti na području Lop Nura, uključujući nove objekte, tunele, puteve, bušotine i infrastrukturu za podršku. Šta se mijenja? Analitičari kineskog nuklearnog programa posljednjih godina bilježe širu modernizaciju – od raketnih silosa i novih sistema za isporuku nuklearnog oružja do infrastrukture povezane s proizvodnjom nuklearnog materijala. "Bulletin of the Atomic Scientists" navodi da je Kina proširila infrastrukturu u Pingtongu i Zitongu, dok se aktivnosti u Jinti i Jiuquanu povezuju i s kapacitetima za preradu nuklearnog goriva i proizvodnju plutonija. Istovremeno, Kina tvrdi da su određeni kapaciteti povezani s njenim civilnim nuklearnim programom. Upravo zbog nedostatka transparentnosti teško je precizno utvrditi koliko se pojedina postrojenja koriste za civilne, a koliko za vojne potrebe. Ipak, ukupna slika koju daju satelitski snimci i međunarodne procjene ukazuje na značajno širenje kineske nuklearne infrastrukture. Za Peking je nuklearni arsenal dio dugoročne strategije odvraćanja, dok razvoj novih kapaciteta istovremeno izaziva zabrinutost drugih nuklearnih sila i dodatno komplikuje globalne napore u kontroli naoružanja. Kina tako ulazi u period u kojem se njen nuklearni arsenal više ne posmatra samo kroz broj bojevih glava, već i kroz izgradnju novih postrojenja, silosa, proizvodnih kapaciteta i infrastrukture koja bi mogla omogućiti njegovo dalje povećanje.
IZVOR: avaz.ba