Sadnja bijelog luka: Poslije ovih kultura ga ne sadite
Bliži se prva polovina oktobra, optimalni rok za sadnju jesenjeg bijelog luka, a proizvođače muči dilema - da li uložiti u certifikovani ili iskoristiti vlastiti, nedeklarisani sadni materijal?
Bliži se prva polovina oktobra, optimalni rok za sadnju jesenjeg bijelog luka, a proizvođače muči dilema - da li uložiti u certifikovani ili iskoristiti vlastiti, nedeklarisani sadni materijal? Vukašin Popović iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo ističe da izbor sadnog materijala predstavlja tačku na kojoj se lomi uspjeh cijele proizvodnje. "Sadnjom bijelog luka nepoznatog porijekla ulazimo u zamku prividne uštede. Korištenje nedeklarisanog materijala i dugogodišnje sadnje vlastitog bijelog luka bez obnove može djelovati primamljivo zbog manjeg početnog izdatka, ali donosi ogromne skrivene opasnosti", navodi on. Bijeli luk se razmnožava vegetativno, što znači da se svi patogeni i prouzrokovači bolesti mogu prenijeti sa čena na mladu biljku. Rezultat su često prorijeđeni usjevi, slabo i neujednačeno nicanje i značajan pad prinosa i kvaliteta lukovica. Kako sadnju prilagoditi novim izazovima? Slobodan Vlajić iz ovog instituta ističe važnost savremenog pristupa tehnologiji gajenja i navodi da rok sadnje bijelog luka ne određuje isključivo kalendar, već prije svega trenutne temperature, vlažnost zemljišta i karakteristike samog genotipa. On ukazuje da biologija direktno diktira tehnologiju, pa tako preuranjena sadnja jesenjeg luka dovodi do prejakog i bujnog nadzemnog porasta prije zime koji strada od mraza, dok prekasno polaganje čenova uzrokuje slabo i nedovoljno ukorjenjavanje usjeva. Pored toga, savremeni pristup podrazumijeva i prilagođavanje gustine sklopa novim agroekološkim izazovima, gdje se u novim tehnologijama proizvodnje uspješno primjenjuje i gušća sadnja (međuredni razmak od 25 do 30 cm) sa ciljem postizanja stabilnijeg prinosa. Zašto birati sertifikovano sjeme? Popović naglašava da se upotrebom certifikovanog sadnog materijala investira u kontrolisan i garantovan proizvodni potencijal i to: Garantovano zdravstveno stanje - eliminiše se rizik od prenošenja opasnih prouzrokovača bolesti (poput Fusarium-a) i nematoda, Visoka sortna čistoća - garantuje se da sadite kompaktnu, ujednačenu sortu bez mehaničkog miješanja sa drugim varijetetima, Maksimalan kapacitet rasta - certifikovan sadni materijal krupnih čenova koji imaju najveće energetske rezerve za brz, početni razvoj mlade biljke, Ujednačeno nicanje i sklop - kada su sve biljke u istoj fazi razvoja, primjena agrotehnike, navodnjavanja i zaštite postaje daleko preciznija i efikasnija. Kako izabrati parcelu i dubinu sadnje? Kako savjetuju ovi stručnjaci, bijeli luk obavezno sadite na parceli gdje lukovi nisu gajeni najmanje četiri do pet godina. "Dobri predusjevi su rane kulture poput strnina, graška ili paprike. Izbjegavajte parcele poslije crnog luka, kukuruza, suncokreta i šećerne repe zbog ostataka herbicida", savjetuje Popović. Takođe, važna je i dezinfekcija prije sadnje. Čenove odvojite nekoliko dana pred sadnju. Neposredno prije polaganja u zemlju, potopite ih u rastvor fungicida kako biste stvorili dodatni štit oko mlade biljke. Nakon tretmana, dobro ih osušite u hladu. Kada je riječ o optimalnoj dubini i razmaku sadnje, sadi se tako da debljina pokrovnog rastresitog sloja zemlje iznosi 2 do 3 cm iznad samog vrha čena. Plića sadnja može dovesti do toga da korijen "izbaci" čen na površinu gdje će se osušiti. Za jesenji luk preporučuje se međuredno rastojanje od 25 do 30 cm i razmak u samom redu od 8 do 12 cm kako bi svaka glavica imala dovoljno prostora da se razvije. (Agroklub.rs)
IZVOR: nezavisne.com