Bosna i Hercegovina ima najjeftiniji benzin u regionu – ali ne i u Evropi
Litra benzina u BiH krajem septembra koštala je oko 1,70 eura – manje nego u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani ili Podgorici, ali više nego u Sofiji ili Istanbulu
Bosna i Hercegovina se, prema svježem pregledu cijena benzina "Euro 95" u evropskim državama (podaci portala GeoUniverse, stanje krajem septembra 2026.), nalazi u samom vrhu kontinenta po pristupačnosti goriva – s prosječnom cijenom od oko 1,70 eura po litri. To je manje nego u sve četiri susjedne zemlje bivše Jugoslavije: Hrvatskoj (1,75 €), Sloveniji (1,76 €), Srbiji (1,78 €) i, posebno izraženo, Crnoj Gori (2,15 €). Drugim riječima, ko god kreće na put iz Sarajeva, Banje Luke ili Mostara prema bilo kojoj susjednoj prijestonici, gorivo će platiti skuplje čim pređe granicu – osim ako ne krene prema Bugarskoj. Tu, naime, priča o "najjeftinijoj Evropi" dobija realniju sliku. Mapa pokazuje da su tri tržišta jeftinija od BiH: Bugarska (1,66 €), Turska (1,45 €) i dvije zemlje čije cijene faktički ne funkcionišu po tržišnim pravilima – Bjelorusija (0,79 €) i Rusija (svega 0,77 €), gdje su cijene derivata dugo subvencionisane i vezane za domaću naftnu industriju, pa se rijetko uzimaju kao mjerodavna referenca u ozbiljnijim poređenjima. Ako se te dvije zemlje izuzmu kao poseban slučaj, BiH ostaje u samom vrhu jeftinijih tržišta kontinenta, ali ne i apsolutni rekorder – titulu i dalje drže Turska i Bugarska. Odgovor leži prije svega u poreskoj politici. Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu stopu poreza na dodanu vrijednost od 17 posto – najnižu u regionu. Za poređenje, Hrvatska primjenjuje PDV od 25 posto, Srbija 20 posto, a Crna Gora, čija je cijena benzina na mapi gotovo pola eura viša od bosanskohercegovačke, ima stopu od 20 posto. Ekonomski analitičari koje je ranije citirala regionalna štampa ukazuju da je upravo ta razlika u PDV-u, uz specifičan način obračuna trošarina, ključni razlog zašto domaća cijena konstantno ostaje ispod regionalnog prosjeka. Drugi razlog je direktna kontrola marži. Federalno ministarstvo trgovine, u skladu s Odlukom o mjerama neposredne kontrole cijena, ograničava veleprodajnu maržu na naftne derivate na svega 6 feninga po litri, a maloprodajnu na 25 feninga. To praktično znači da benzinske pumpe u FBiH ne mogu proizvoljno formirati cijenu goriva, čak i kada nabavna cijena na svjetskom tržištu poraste – nadzor nad tim kontinuirano provode federalni i kantonalni tržišni inspektori. Treći faktor je stabilnost domaće valute. Konvertibilna marka je čvrsto vezana za euro (1 EUR = 1,95583 KM) putem valutnog odbora, što znači da BiH nema prostora za monetarne "amortizere" kakve povremeno koriste zemlje s fluktuirajućim kursom, ali istovremeno štiti građane od naglih skokova cijena zbog deprecijacije valute – cijena goriva prati isključivo kretanje nabavne cijene i poreza, a ne i valutne oscilacije. Analitički gledano, apsolutna cijena u eurima govori samo pola priče. Kada bi domaći prosječni benzin od 1,70 eura po litri stavili u odnos s prosječnom neto platom u BiH, koja i dalje zaostaje za prosjekom Hrvatske, Slovenije pa i Srbije, realno opterećenje budžeta domaćinstva ostaje visoko unatoč nominalno niskoj cijeni. To je paradoks koji se često previdi u ovakvim poređenjima – Luksemburg ili Njemačka imaju veće apsolutne cijene, ali građani tih zemalja za punu literu izdvajaju neuporedivo manji dio dnevnih primanja nego prosječan građanin BiH ili regiona. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Norveška, gdje litra benzina košta čak 2,76 eura – najviše u cijeloj Evropi prema ovom pregledu, posljedica visokih ekoloških taksi i namjerne politike poticanja prelaska na električna vozila, uprkos tome što je zemlja jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte. Slijede Danska (2,54 €) i Holandija (2,44 €), obje poznate po kombinaciji visokih akciza i PDV-a od 21, odnosno 25 posto. Zanimljivo, i Njemačka i Finska dijele identičnu cijenu od 2,30 eura, iako imaju potpuno različite ekonomske profile – što pokazuje da visoka cijena goriva u Evropi nije nužno pitanje bogatstva zemlje, već prije svega poreske politike i klimatskih ciljeva. Na suprotnom polu, uz već pomenutu Tursku i Bugarsku, nešto jeftinije gorivo od bosanskohercegovačkog bilježi i Sjeverna Makedonija, ali samo kada je riječ o dizelu – kod benzina BiH i dalje drži prednost u odnosu na sve susjede iz bivše Jugoslavije. Bosna i Hercegovina tako ulazi u jesen 2026. sa statusom regionalnog "cjenovnog šampiona" kada je riječ o benzinu – povoljnija je od Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, zahvaljujući najnižoj stopi PDV-a u regionu i strogo kontrolisanim maržama. Titulu apsolutno najjeftinijeg tržišta u Evropi ipak zadržavaju Turska i Bugarska, dok energetski bogata, ali ekološki restriktivna Norveška ostaje sinonim za najskuplju pumpu na kontinentu.
IZVOR: oslobodjenje.ba