Harvardski časopis o BiH: Kako Tramp može učiniti zemlju prijateljem i partnerom?
U odlomku iz članka DŽozefa E. Šmica i Brajana T. Kenedija "Bosna i Hercegovina: Šta je interes američkog naroda?" iz letnjeg izdanja časopisa Harvardski časopis za pravo i javnu politiku za 2026. godinu ističe se da spoljna politika američkog predsjednika Donalda Trampa postavlja jednostavno pitanje svakom spoljnom angažmanu - šta to čini za američki narod.
- Trostruki razvoj događaja u julu 2026. godine ističe trostruki odgovor na ovo pitanje u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, centralnoevropskom zemljom formiranom Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, kojim je okončan Balkanski rat i stvorena dva pravna entiteta: Republika Srpska, koju uglavnom čine pravoslavni hrišćani; i Federacija Bosne i Hercegovine, koju uglavnom čine muslimani (zvani Bošnjaci), sa značajnom manjinom etnički hrvatskih rimokatoličkih hrišćana - ističe se u tektsu objavljenom OVDЈE. Kako dalje navode, 1. jula 2026. godine, dok su slavili 250 godina nezavisnosti od tiranina po imenu kralj DŽordž III, neizabrani njemački "visoki predstavnik" u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, koji je, poput DŽordža III, donosio ono što je naša Deklaracija od 4. jula 1776. nazvala "Aktima lažnog zakonodavstva", podnio je ostavku. - Drugo, naša 250. godišnjica početka našeg Revolucionarnog rata podseća nas da se ratovi dešavaju i da se naša bezbjednost nikada ne smije uzimati zdravo za gotovo. Treće, 13. jula 2026. godine, lideri dvije političke stranke u Bosni i Hercegovini, jedna koja predstavlja Srbe pravoslavne hrišćane (Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe poznat kao "SNSD") i jedna koja predstavlja hrvatske rimokatoličke hrišćane (Hrvatska demokratska zajednica, takođe poznata kao "HDZ"), u zajedničkoj javnoj izjavi su se u suštini složili sa mišljenjem Ustavnopravnog odbora Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine od 13. februara 2026. godine da "visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nema ustavna ovlašćenja da donosi zakone". Prema jednom novinskom izvještaju, "lider SNSD-a Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavili su u Mostaru da su se složili da sve odluke koje su nametnuli visoki predstavnici treba poništiti". Povodom ove prve zajedničke izjave Srba, pravoslavnih i Hrvata, rimokatoličke crkve, prva enciklika prvog pape rođenog u Americi, "Magnifica Humanitas: Humanity In Its Grandeur" pape Lava XIV, ističe jedan od ključeva za rješavanje 30 godina neuspjelog procesa izgradnje nacije u Bosni i Hercegovini: "Princip supsidijarnosti... podstiče nas da prevaziđemo bilo koji oblik paternalističkog ili na dobrobiti zasnovanog upravljanja društvenim životom, već da umjesto toga promovišemo kulturu zajedničke odgovornosti u državi koja ceni građansku inicijativu i... odluke se donose na nivou koji je najbliži uključenim licima" - navodi se u tekstu. Da bi pojasnili, kažu, zašto je Bosna i Hercegovina važna američkom narodu, treba napomenuti da je američka bezbjednost u pitanju: prema Izvještaju Komisije za 11. septembar , dvojica od 19 terorističkih otmičara aviona 11. septembra 2001. bili su saudijski državljani koji su "putovali zajedno da se bore u Bosni u grupi koja je putovala na Balkan 1995. godine". - Prema članku Đorđa Kafiera "U retrovizoru: Slučaj iranskog uticaja u Bosni": "Tokom bosanskog rata 1992-95... iranska vlada je intervenisala da zaustavi pokolj. Ajatolah Ahmad DŽanati koordinirao je pomoć Bošnjacima i opravdao posredovanje kao nešto što je u skladu sa konceptom Islamske Republike o odbrani mostazafana (ugnjetavanih) širom sveta, od Palestine do Јužne Afrike". Danas, tri različita naroda Bosne i Hercegovine nude tri strateška odnosa koji čekaju da budu negovani: katolički hrišćanski Hrvati, rođaci našeg NATO saveznika Hrvatske; pravoslavni hrišćanski Srbi, koji su više puta birali lidera po imenu Milorad Dodik; i muslimanski Bošnjaci, čiji je prosperitet bolje obezbeđen američkom trgovinom i investicijama nego pokroviteljstvom Turske, zemalja Zaliva ili Irana. Suverena, samoupravna i prosperitetna Bosna i Hercegovina znači nova tržišta za američku energiju i kapital, nove izvore strateških minerala koji su potrebni američkom narodu i jedno leglo manje za islamske teroriste - dodaje se u tekstu. Napominju da skoro tri decenije, u ovoj zemlji ne upravljaju lideri koje ti narodi biraju, već neizabrani strani birokrata poznat kao visoki predstavnik - poslednjih pet godina bivši njemački političar koji koristi isti model neodgovorne, birokratske vladavine odozgo nadole koja je Evropi dala stagnirajuće ekonomije, energetsku zavisnost, deindustrijalizaciju i kontrolisani pad njene srednje klase. - Rezultati su predvidljivi: Izjava o investicionoj klimi američkog Stejt departmenta za 2025. godinu opisuje zemlju čiji "složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir", slabo pravosuđe i politička nestabilnost odbijaju investitore, dok je jedna uredba visokog predstavnika iz 2005. godine o zamrzavanju raspolaganja "državnom imovinom" blokirala procijenjenih "15 milijardi dolara potencijalnih investicija... suma koja se približava polovini BDP-a zemlje za 2026. godinu". Američki poreski obveznici su osigurali ovaj neuspjeli eksperiment izgradnje nacije od 1995. godine; imaju pravo da pitaju šta im je to kupilo i šta će Amerikanci imati od toga u budućnosti. Bosna i Hercegovina je mjesto gdje se američki ekonomski i strateški interesi susreću. Republika Srpska, prema časopisu "Mining Weekly" , posjeduje jedno od najbogatijih nalazišta kritičnih minerala u Evropi, resursa neophodnih za američku industrijsku i odbrambenu bazu, koju Brisel i Peking već pokušavaju da kontrolišu. Najvažnije je da su ovi događaji u Bosni i Hercegovini otvorili vrata predsjedniku Donaldu Trampu da uzvrati podršku koju je više puta dobijao od predsjednika Milorada Dodika, ako to učini, Amerika će u Bosni i Hercegovini, u našoj stalnoj globalnoj konkurenciji za kritične strateške resurse, imati novog prijatelja i partnera iz Centralne Evrope - navodi se u tekstu ovog časopisa.
IZVOR: lat.rtrs.tv