Ukidaju doprinose za PIO, šta će biti s penzijama? Spajić odgovorio
Premijer Crne Gore Milojko Spajić tvrdi da je "Euro model", kojim su od januara 2027. najavljene minimalne neto zarade od 1.000 do 1.400 evra, održiv i da neće dovesti do otpuštanja radnika i gašenja preduzeća. Govoreći o penzijama, poručio je da država garantuje njihovu isplatu i nakon planiranog ukidanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić tvrdi da je "Euro model", kojim su od januara 2027. najavljene minimalne neto zarade od 1.000 do 1.400 evra, održiv i da neće dovesti do otpuštanja radnika i gašenja preduzeća. Govoreći o penzijama, poručio je da država garantuje njihovu isplatu i nakon planiranog ukidanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Spajić je u emisiji "Okvir" na RTCGrekao da je reforma dugo pripremana i da smatra da je sada pravi trenutak za njenu primjenu, u vrijeme kada se Crna Gora približava završnici pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Zalijepljeni tekst Prema ranije predstavljenom "Euro modelu", od januara 2027. minimalna neto zarada za radna mjesta za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje trebalo bi da iznosi **1.000 evra**, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem **1.250 evra**, a za ona sa visokim obrazovanjem **1.400 evra**. Vladine projekcije predviđaju da povećanjem bude obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru. Rast je najavljen i za plate koje su sada iznad minimalnih. Vlada je kao primjer navela radnika koji trenutno prima 1.600 evra neto, a poslodavca ukupno košta 1.980 evra. Prema novom modelu, uz isti trošak poslodavca, radnik bi trebalo da prima oko **1.870 evra neto**. Dodatno povećanje bilo bi moguće ukoliko socijalni partneri postignu dogovor o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta kroz Opšti kolektivni ugovor. Šta je do sada urađeno Vlada Crne Gore je 17. septembra usvojila set zakonskih rješenja kojima bi trebalo da bude omogućena primjena "Euro modela" od januara 2027. godine, a Spajić očekuje podršku u parlamentu za izmjene šest zakona povezanih s programom. "Analize su dubinski rađene, jako dugo, svi smo bili uključeni i imamo egzaktne podatke o fiskalnim uticajima, nije problem da predstavimo svaki podatak, onakav kakav jeste", rekao je Spajić. Zalijepljeni tekst Ministar finansija Novica Vuković ranije je, međutim, rekao da mu je potrebno dodatno vrijeme da analizira predloženi program i da će Ministarstvo finansija svoj stav iznijeti u skladu s procedurom. Spajić kaže da razumije takav stav, navodeći da Ministarstvo finansija u ovom periodu radi na fiskalnim okvirima, potrošnji i projekcijama rasta. Šta će biti s penzijama Jedna od najvećih promjena odnosi se na doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Predloženo je da doprinos za PIO, koji sada iznosi 10 odsto bruto zarade zaposlenog, bude ukinut, odnosno da stopa bude nula. Spajić tvrdi da to neće ugroziti penzije i naglašava da država garantuje njihovu isplatu. "Obračun penzije ostaje isti i do sada se velikim dijelom plaćala iz generalnih prihoda, a Fond je uvijek bio u deficitu", rekao je premijer. Zalijepljeni tekst Prema planu Vlade, penzije bi se od 2027. godine usklađivale **četiri puta godišnje**, kako bi pratile rast zarada. Projekcija je da prosječna penzija u aprilu premaši **600 evra**, dok bi minimalna trebalo da bude **veća od 500 evra**. Za sve penzionere najavljena je i jednokratna isplata od **100 evra u decembru 2026. godine**. Spajić je rekao da bi, ukoliko do kraja godine bude postignut dogovor o Opštem kolektivnom ugovoru i većoj obračunskoj vrijednosti, rast zarada uticao i na januarsko usklađivanje penzija. Zalijepljeni tekst Spajić: Neće biti otpuštanja Premijer odbacuje kritike da bi povećanje minimalnih zarada moglo da ugrozi dio privrede. "Mislim da smo do sada dokazali da su svi programi koje smo sproveli bili održivi i apsolutno vjerujem da će tako biti i sa Euro modelom, i poslije izbora i dugoročno i neće doći do otpuštanja radnika i gašenja preduzeća", rekao je Spajić. Zalijepljeni tekst On tvrdi i da model neće ugroziti prihode opština, kao ni mala i mikropreduzeća. Prema njegovim riječima, država je spremna da razmotri prijedloge za ublažavanje problema koje bi pojedini privrednici mogli imati u prelaznom periodu. Zalijepljeni tekst Predstavnici Unije poslodavaca ranije su, međutim, upozorili na moguće posljedice povećanja minimalnih zarada i kritikovali način na koji je program predstavljen bez prethodnog šireg socijalnog dijaloga. Spajić se 23. septembra sastao s predstavnicima UPCG, koji su tražili dodatne informacije o programu i njegovom uticaju na poslovanje. Prema Spajićevim riječima, tokom razgovora iznesene su primjedbe uglavnom vezane za pojedine grane privrede, ali Vlada ne namjerava da odustane od suštine programa. On očekuje nešto veći deficit u prvoj godini primjene, dok bi se, prema njegovim projekcijama, javne finansije već 2028. vratile na put fiskalne održivosti.
IZVOR: nezavisne.com