Dobijaju platu, a gotovo ništa ne rade: Tajna japanskih "radnika kraj prozora"
Stariji zaposlenici dobijaju platu i dolaze na posao iako imaju malo ili gotovo nimalo stvarnih radnih obaveza
Dok kompanije u SAD-u i Evropi sve više insistiraju na produktivnosti, povratku zaposlenika u kancelarije i smanjenju broja radnih mjesta, u Japanu postoji potpuno drugačiji fenomen. Riječ je o takozvanim madogiwazoku, odnosno „radnicima kraj prozora“ – zaposlenicima koji su formalno i dalje dio kompanije, primaju platu, ali imaju malo ili gotovo nimalo stvarnih poslovnih obaveza. Uglavnom je riječ o starijim zaposlenicima, posebno muškarcima u kasnim 50-im i 60-im godinama, koji su tokom karijere računali na tradicionalni japanski model doživotnog zaposlenja, poznat kao shushin koyo, kao i sistem napredovanja i plata zasnovanih na stažu. Čekaju kraj radnog vremena Umjesto vođenja timova, zaključivanja poslova ili donošenja važnih odluka, dio njih dane provodi odgovarajući na poneki e-mail, sređujući dokumente i papirologiju, razgovarajući s kolegama ili jednostavno čekajući kraj radnog vremena. Upravo zbog toga dobili su nadimak „radnici kraj prozora“, jer se zaposlenicima koji su sklonjeni od važnijih poslova često dodjeljuju radna mjesta na kojima imaju vrlo malo odgovornosti. Fenomen nije nov, ali je posljednjih godina ponovo privukao veliku pažnju na internetu. - Dok Tramp kaže: 'Otpušteni ste', u Japanu ne kažemo: 'Otpušteni ste'. Ako neko ne radi dobro, stavimo ga kraj prozora, pustimo ga da radi papirologiju. Te ljude zovemo madogiwazoku - objasnio je na TikToku 74-godišnji japanski influencer koji se predstavlja kao @papafromjapan. Kako je dodao, riječ je uglavnom o ljudima koji nisu konfliktni i koji su dugo lojalni kompanijama. - Nisu agresivni ljudi pa im jednostavno dopustimo da rade, a oni se ne žale i zadovoljni su time, te dugo rade za kompaniju - kazao je. Posljedica tradicionalnog sistema Ovaj fenomen povezan je s dugogodišnjom praksom zapošljavanja i zadržavanja radnika u Japanu. Kompanije su tradicionalno nastojale izbjeći otpuštanja, posebno kada je riječ o zaposlenicima koji su desetljećima gradili karijeru unutar iste firme. Takav pristup danas ima dodatnu težinu zbog demografskih promjena. Japan ima jednu od najviših stopa zaposlenosti starijih osoba među razvijenim zemljama. Više od četvrtine stanovnika Japana starijih od 65 godina i dalje je radilo 2022. godine, dok je taj udio u SAD-u bio manji od petine, a u Velikoj Britaniji nešto veći od desetine. Istraživanja također pokazuju da veliki broj japanskih radnika želi nastaviti raditi i nakon formalnog odlaska u penziju. Oko 80 posto njih želi ostati radno aktivno, dok oko 70 posto preferira ostati kod sadašnjeg poslodavca umjesto da traži novi posao. Japanska vlada posljednjih je godina dodatno podržala takav model. Izmjenama Zakona o stabilizaciji zapošljavanja starijih osoba uvedene su mjere kojima se kompanije potiču da osiguraju mogućnosti zaposlenja za radnike do 70. godine. Dodatne subvencije dostupne su poslodavcima koji podržavaju produžavanje radnog angažmana starijih zaposlenika. Svjetski ekonomski forum ranije je ukazivao na to da pojedine japanske kompanije već uvode modele kojima se produžava dob za penzionisanje, uz zadržavanje određenih beneficija. Zašto ih jednostavno ne otpuste? Upravo tu se krije ključna razlika između japanskog modela i poslovne kulture koja je dominantna u mnogim zapadnim kompanijama. Umjesto otkaza, zaposleniku se može smanjiti odgovornost, premjestiti ga na manje važnu poziciju ili dodijeliti posao koji zahtijeva minimalan angažman. Za kompaniju to može značiti dodatni trošak, ali istovremeno omogućava izbjegavanje direktnog otkaza i očuvanje tradicionalnog odnosa prema dugogodišnjim zaposlenicima. Fenomen je zbog toga postao svojevrsni simbol promjene japanskog tržišta rada: generacija koja je karijeru gradila u sistemu stabilnog i dugotrajnog zaposlenja sada se suočava s kompanijama koje se brzo mijenjaju pod utjecajem novih tehnologija, automatizacije i drugačijih poslovnih strategija. Dok jedni u „radnicima kraj prozora“ vide posljedicu zastarjelog sistema, drugi u tom modelu prepoznaju pokušaj da se starijim zaposlenicima omogući dostojanstveniji završetak radne karijere bez naglog gubitka posla i prihoda, piše Fortune.
IZVOR: avaz.ba