Eldina Zolj-Balenović za "Avaz": Onkološki pacijenti osjećaju se otpisanim, nedostaje citostatika
Porodice onkološkog pacijenta i onkološki pacijenti su u najnezavidnijoj i najtežoj situaciji u BiH, kazala je Zolj-Balenović
Jednom godišnje obučemo roze majice i govorimo o borbi protiv karcinoma dojke. Ali, kada prođe taj jedan dan, ostaju žene koje čekaju terapije, pacijenti koji se suočavaju s listama čekanja i porodice koje godinama pokušavaju pronaći način da finansiraju liječenje. O problemima s kojima se onkološki pacijenti u Bosni i Hercegovini suočavaju govorila je za „Avaz“ Eldina Zolj-Balenović, novinarka iz Sarajeva i članica Udruženja „Renesansa“. - Evo i ovaj jedan dan u rozi majicama znači jako puno, posebno zato što je karcinom, kada je u pitanju dojka ili bilo koji drugi karcinom kod žena, zaista još stigmatiziran, tako da svaka akcija i svaka vidljivost u društvu oboljelih znači jako puno - kazala je Zolj-Balenović. Međutim, kako ističe, jedan dan simbolične podrške nije dovoljan da bi se pokazala stvarna briga za oboljele. - Na taj način mi ne pokazujemo iskrenu brigu za oboljele, zato što mi nismo sigurni od tih ljudi u roze majicama ko je tu da bi se uslikao, ko je tu kome mi trebamo za ostvarenje nekih ličnih ciljeva, a ko je tu zaista što suosjeća s porodicama ili s oboljelima. Od 365 dana u godini jedan dan znači - rekla je Zolj-Balenović. Zolj-Balenović upozorava da onkološki pacijenti i njihove porodice nemaju problem koji se može riješiti jednom kampanjom ili jednokratnom akcijom. - To ni na koji način nije sistemska briga, sistemska podrška koja bi trebala da bude kada je u pitanju karcinom. Jer, prema riječima profesora Bešlije, specijaliste onkologije, i profesora Cerića, specijaliste onkologije Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo, barem 10 ljudi oko oboljelog od karcinoma je na neki način, može se reći, žrtva te bolesti, zato što su zaista posljedice koje ostavlja ta bolest jako velike - kazala je. Dodala je da liječenje karcinoma traje godinama i da posljedice bolesti ne pogađaju samo pacijenta. - Karcinom se ne liječi mjesec, dva, pet ili jednu godinu, pa evo nekako svi ćemo se potruditi, svi ćemo pomoći i za godinu ćemo riješiti problem. Karcinom se liječi godinama, u najboljem slučaju od sedam do 10 godina i ne postoji porodica koja to sama može podnijeti i iznijeti na pravi način - istakla je Zolj-Balenović. Problemi, dodaje, počinju od dostupnosti terapija, preko lista lijekova i registara oboljelih, do načina na koji se sistemski planira liječenje. - Zaista su ogromni problemi, počev od trenutnih nestašica terapije, koje nema, nerevidirane onkološke liste lijekova, nepostojanja registra oboljelih. Silni su problemi u onkologiji da bi se mogli riješiti za jedan dan, da bi se mogli riješiti za jednu godinu, pa čak i za jedan mandat bilo koje vlasti - navela je Zolj-Balenović. Mali pomaci Ipak, ističe da je bilo određenih pomaka koje, kako kaže, ne treba zanemariti. - Međutim, mi, nažalost, u 20 godina ne vidimo dobru volju da se konkretno počne bilo šta rješavati, izuzev nekih malih pomaka koji su zanemarivi, ali koji svaki pomak u onkologiji znači ljudski život, pa zato ne možemo stalno kritikovati, trebamo i pohvaliti neke stvari koje se dešavaju i dešavaju se u posljednje tri-četiri godine neki pomaci - kazala je. Ipak, smatra da ti pomaci nisu dovoljni. - To je zaista zanemarivo malo, to je kap u moru. Ne vidimo volju, niti želju, niti konkretne prijedloge za sistemskim rješavanjem koje je kada je onkologija u pitanju neophodno. Jedino što može riješiti problem, mi smo svjesni da je onkologija jako skupa i da u čitavom svijetu ima ogroman broj problema kada je onkologija u pitanju - rekla je Zolj-Balenović. Naglašava da bi ljudski život morao biti u središtu zdravstvenih politika. - Isto tako smatramo da je ljudski život trebalo da bude iznad i ispred svega drugoga, te da bi na neki način trebalo biti prioritet, okosnica, kostur bilo kojih politika i bilo kojih kampanja - istakla je. Zolj-Balenović posebno kritikuje činjenicu da, kako navodi, pacijenti godinama slušaju najave i obećanja, ali ne dobijaju konkretna rješenja s jasno određenim rokovima. - Mi ne vidimo, izuzev onih deklarativnih podrški i podsjećanja na probleme, jer u svim ovim političkim rilovima mi vidimo da ljudi govore da su svjesni našeg problema, da onkološki pacijenti imaju problem i da onkološki pacijenti ne trebaju imati problem - navela je. Konkretna rješenja Na konkretna rješenja i rokove, kaže, još čekaju. - Mi ne vidimo i nismo čuli niti jedan konkretan prijedlog s rokom izvršenja, što je isto tako jako važno, zato što karcinom ne čeka, ne čeka ni rasprave, ne čeka ni analize, ne čeka ni karcinom. Jednostavno odradi svoj posao i njega ne zanima da li je ta lista lijekova u ladici, da li je na dnevnom redu, da li je u javnoj raspravi, a mi konstantno 20 godina slušamo o tim prijedlozima, analizama i sličnim stvarima - kazala je Zolj-Balenović. Zbog svega toga, kaže, onkološki pacijenti i njihove porodice osjećaju da su potisnuti na marginu. - Tako da, ja bih rekla kompletne porodice onkološkog pacijenta i onkološki pacijenti su u najnezavidnijoj i najtežoj situaciji u BiH, a na njih niko živ ne obraća pažnju zato što smo negdje na marginama - kazala je. Dodaje da dugotrajno liječenje utječe i na odnose s ljudima iz okruženja. - Mi se sad jednostavno osjećamo otpisanim, osjećamo se teretom i osjećamo se s onima koji nisu nikome važni, nikome nisu bitni, izuzev naših najbližih, jer kroz vrijeme liječenja jednostavno ljudi se udaljavaju, ostaju uz vas samo oni najhrabriji i najbolji - rekla je Zolj-Balenović. Citostatika sve više nedostaje Govoreći o trenutnoj situaciji s terapijama, Zolj-Balenović navodi da se lista deficitarnih citostatika mijenja iz sedmice u sedmicu. - To se može pratiti, revidira se svake sedmice lista. To su citostatici koje mi dobijamo u bolničkim apotekama, odnosno deficitarni citostatici i ta lista se vrti iz sedmice u sedmicu od četiri do sedam ili devet ili 15 deficitarnih citostatika u posljednju godinu dana - navela je. Problem je, kaže, i sve sporija nabavka lijekova. - Međutim, problem je što je sve sporija nabavka toga i što se stalno vraćamo na onu priču oko nepravilnog planiranja, neadekvatnih javnih tendera koji padaju, pa onda dobavljači nemaju toga na tržištu - kazala je Zolj-Balenović. Prema njenim riječima, dodatni problem predstavljaju stariji lijekovi koji se sve manje koriste na globalnom nivou. - Činjenica jeste da će ovih lijekova, deficitarnih citostatika biti sve više, zato što su to stariji lijekovi koji se uglavnom u svijetu koriste u manjim količinama. Sve će ih teže biti nabavljati u količinama u kojima su potrebni, zato što kod nas u Federaciji sedam godina nije revidirana lista lijekova - rekla je. Prema njenim riječima, problem je i u tome što na listu nisu ušli novi lijekovi. - To znači da nije proširena s novim molekulama, nisu ušli lijekovi noviji na tu onkološku listu i tih deficitarnih citostatika će biti sve veći broj i sve će se teže nabavljati - dodala je Zolj-Balenović. Pacijenti čekaju inovativne lijekove Zolj-Balenović ukazuje i na liste čekanja za savremene, odnosno inovativne terapije. - Druga stvar jeste i ova lista čekanja na pametne inovativne lijekove, koja je, hvala Bogu, riješena u Bosansko-podrinjskom kantonu i Kantonu Sarajevo, zahvaljujući volji vlada, ministara i zavoda zdravstvenih osiguranja kantonalnih - kazala je. Dodaje da situacija nije ista u svim dijelovima Federacije BiH. - Međutim, u drugom dijelu Federacije pacijenti nemaju pravo da ih ne skidaju kantonalni zavodi s liste federalne i ti ljudi čekaju jako dugo na te pametne inovativne lijekove - navela je. Problem predstavljaju i indikacije za primjenu lijekova, tvrdi Zolj-Balenović. - Treća stvar su indikacije koje se kod nas ne proširuju jako dugo, a to znači da je lijek registrovan za karcinom pluća i ako ga vaš onkolog vama propiše za karcinom dojke, vi ga ne možete besplatno dobiti jer on nije u tim indikacijama koje prave neke silne komisije u zavodima - kazala je. Problem jako kompleksan Zolj-Balenović smatra da se onkološki sistem nalazi pred ozbiljnim izazovima, posebno imajući u vidu rast broja oboljelih. - Tako da, vjerujte, problem je jako kompleksan i, naravno, na sve to dodajemo činjenicu da se iz godine u godinu strašnom brzinom povećava broj oboljelih. Mislim da je prognoza Svjetske zdravstvene organizacije da će za 30 posto iz godine u godinu biti veći broj onkoloških pacijenata. Kada se uzmu uslovi života u BiH, ja se bojim da je taj procent mnogo veći, tako da ta lista, uprkos činjenici da su preuzeti pacijenti iz Kantona Sarajevo i BiH, još broji nekoliko stotina osoba - dodala je.
IZVOR: avaz.ba