Švicarska u nedjelju glasa o neutralnosti: U fokusu sankcije Rusiji i sigurnosna saradnja
Neutralnost ne znači da Švicarska ne treba zauzeti stav kada se krši međunarodno pravo, saopćila je švicarska vlada uoči nedjeljnog referenduma o uvođenju strožijih ustavnih pravila o dugogodišnjoj neutralnosti zemlje.
Neutralnost ne znači da Švicarska ne treba zauzeti stav kada se krši međunarodno pravo, saopćila je švicarska vlada uoči nedjeljnog referenduma o uvođenju strožijih ustavnih pravila o dugogodišnjoj neutralnosti zemlje. „Neutralnost ne znači da nemamo stav kada je riječ o kršenju međunarodnog prava“, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Pierre-Alain Eltschinger. On je istakao da su sankcije jedan od instrumenata švicarske vanjske politike koji zemlji omogućava da odgovori na takva kršenja te da ni međunarodna saradnja ni uvođenje sankcija sami po sebi nisu nespojivi s neutralnošću. „Granice određuje pravo neutralnosti“, rekao je. Referendum o strožijim pravilima neutralnosti Švicarski birači će 27. septembra odlučivati o inicijativi „Zaštitimo švicarsku neutralnost“, kojom se traže strožija ograničenja mogućnosti zemlje da uvodi sankcije državama uključenim u oružane sukobe, kao i ograničavanje saradnje s vojnim i odbrambenim savezima. Rasprava se intenzivirala nakon što je Švicarska uvela sankcije Evropske unije protiv Rusije zbog rata u Ukrajini. Pristalice inicijative tvrde da su takve mjere narušile kredibilitet zemlje kao neutralnog aktera. Eltschinger je rekao da Savezno vijeće nije dobilo nikakve naznake da su sankcije ugrozile sposobnost Švicarske da nastavi pružati svoje tradicionalne diplomatske usluge. „Savezno vijeće ne smatra da je odluka Švicarske da uvede međunarodne sankcije dovela u pitanje njenu sposobnost da pruži dobre usluge“, rekao je. Dodao je da Švicarska i dalje stavlja svoju tradiciju dijaloga i neutralnost u službu mira i posredovanja. Pristalice inicijative traže stroža ograničenja Pristalice inicijative ne slažu se s ocjenom vlade. Smatraju da kredibilitet Švicarske zavisi od uvjerenja drugih država da se njena neutralnost neće mijenjati u zavisnosti od političkih okolnosti. Ženevska zastupnica Celine Amaudruz, koja je ove sedmice javno podržala inicijativu, povezala je neutralnost sa švicarskom diplomatskom ulogom i međunarodnim položajem Ženeve. „Ako je Švicarska postala mjesto na kojem se protivničke strane pristaju sastajati, to je zato što je ne doživljavaju kao zemlju koja zastupa interese jednog bloka protiv drugog“, rekla je. Amaudruz je upozorila da bi narušavanje kredibiliteta švicarske neutralnosti moglo utjecati i na položaj Ženeve kao međunarodnog diplomatskog centra. Prema njenim riječima, unošenje trajne i oružane neutralnosti u Ustav donijelo bi veću sigurnost i jasnoću, bez potrebe da se Švicarska povuče iz međunarodnih odnosa. Tokom parlamentarne rasprave ranije ove godine također je tvrdila da neutralnost ne bi trebala biti princip koji se mijenja zavisno od okolnosti. Sankcije Rusiji među najspornijim pitanjima Jean-Luc Addor, zastupnik Švicarske narodne stranke iz Valaisa i pristalica inicijative, smatra da bi sankcije protiv Rusije koje nisu obavezne na osnovu švicarskih obaveza prema UN-u trebalo ukinuti. Prema njegovom tumačenju, neutralnost znači ne svrstavati se ni na jednu stranu u sukobu. Tokom parlamentarne rasprave Addor je tvrdio da sankcije nisu imale nikakav učinak na sukob, dok je Bern zbog njih, prema njegovim riječima, izgubio kredibilitet u očima Moskve. „Švicarska više ne može staviti svoje dobre usluge u službu mira“, rekao je, opisujući rat u Ukrajini kao „rat koji nije njen“. Protivnici inicijative upozoravaju na ograničavanje sigurnosne saradnje Damien Cottier, zastupnik Liberalno-radikalne stranke iz Neuchâtela koji se protivi inicijativi, rekao je da je rat u Ukrajini promijenio način na koji se u Evropi posmatra sigurnost, ali je upozorio da neutralnost ne treba poistovjećivati s ravnodušnošću. „Biti neutralan ne znači biti ravnodušan“, rekao je Cottier. Prema njegovim riječima, pitanje nije treba li Švicarska ostati neutralna, već koliko manevarskog prostora neutralnost treba ostaviti zemlji za saradnju s evropskim susjedima u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama i za odgovor na ozbiljna kršenja međunarodnog prava. Cottier smatra da bi Švicarska, ako inicijativa bude usvojena, izgubila mogućnost da samostalno odlučuje o uvođenju ekonomskih sankcija protiv strane u sukobu kada takve mjere nisu naložene od UN-a. Također je upozorio da bi inicijativa mogla ograničiti saradnju sa švicarskim susjedima i NATO-om u oblastima poput protuzračne i kibernetičke odbrane. U tim oblastima, kako je rekao, obuka, kompatibilna oprema i koordinacija moraju se razvijati prije izbijanja krize. „Ne možete to improvizirati kada je prijetnja pred našim vratima“, rekao je. Vlada želi zadržati postojeći manevarski prostor Eltschinger je također rekao da bi inicijativa značajno ograničila postojeći manevarski prostor Švicarske, posebno kada je riječ o sankcijama i sigurnosnoj saradnji. Prema njegovim riječima, odbacivanje inicijative značilo bi podršku trenutnom pristupu neutralnosti, koji poštuje međunarodno pravo i omogućava fleksibilnost u zaštiti švicarskih interesa. „Savezno vijeće smatra da je taj manevarski prostor važan kako bi Švicarska mogla očuvati svoju sigurnost, nezavisnost i prosperitet te doprinositi miru“, rekao je. Dodao je da bi, ako okolnosti to budu zahtijevale, bile moguće i dodatne prilagodbe, pod uvjetom da su u skladu s međunarodnim pravom. Prema posljednjem istraživanju SRG-a, objavljenom 16. septembra, 63 posto ispitanika namjerava glasati protiv inicijative, dok je podržava 34 posto. Cottier je naglasio da očuvanje manevarskog prostora ne znači odustajanje od neutralnosti. „Zalažem se za neutralnost shvaćenu kao pragmatičan alat koji služi sigurnosti i međunarodnom kredibilitetu Švicarske, a ne kao princip koji treba kruto ugraditi u Ustav“, rekao je. Istakao je da bi Švicarska trebala nastaviti dijalog s gotovo svim stranama, proširivati partnerstva i nuditi svoje diplomatske usluge, uz istovremeno jačanje međunarodne uloge Ženeve, za koju je rekao da je pod pritiskom zbog finansijskih mjera pojedinih država.
IZVOR: federalna.ba