Više od tone sintetičke droge otvorilo pitanje: Ko stoji na vrhu kriminalnih mreža?
Policijske akcije i zapljene narkotika skoro su svakodnevne. Ipak, jedna nedavna akcija privukla je pažnju šire javnosti. Zaplijenjeno je više od tone sintetičke droge, a njena vrijednost mjeri se milionima eura. Istraga treba utvrditi ko je pošiljku organizovao i kome je bila namijenjena. Dok policija presijeca pojedine krijumčarske rute, stručnjaci upozoravaju na slabosti sistema koje kriminalnim mrežama ostavljaju prostor za djelovanje.
Policijske akcije i zapljene narkotika skoro su svakodnevne. Ipak, jedna nedavna akcija privukla je pažnju šire javnosti. Zaplijenjeno je više od tone sintetičke droge, a njena vrijednost mjeri se milionima eura. Istraga treba utvrditi ko je pošiljku organizovao i kome je bila namijenjena. Dok policija presijeca pojedine krijumčarske rute, stručnjaci upozoravaju na slabosti sistema koje kriminalnim mrežama ostavljaju prostor za djelovanje. Od početka godine u Bosni i Hercegovini uništeno je više od 170 kilograma različitih vrsta narkotika. Najviše kanabisa, ali i amfetamina, heroina, kokaina i ekstazija. U posljednjoj akciji "Pantera" slobode su lišene osobe iz Konjica, Sarajeva, Tuzle i Sinja. Pronađeni su narkotici, novac, oružje i oprema. Takve akcije skoro su svakodnevne širom BiH, ali je najveću pažnju u regiji privukla akcija "Bure", u kojoj je zaplijenjeno više od tone sintetičke droge, supstance za njenu proizvodnju i oprema. "Tržišna vrijednost oduzete droge procjenjuje se na vrtoglavih 5.000.000 eura. Riječ je o iznimno opasnom sintetičkom katinonu, koji je zamjena za kokain i ekstazi. Na uličnom tržištu Bosne i Hercegovine i regije ovakvi sintetički stimulansi prodaju se po cijeni od 20 do 30 eura po gramu. Uzevši u obzir da se radi o 1,1 toni droge, kada se ona razbije na pojedinačne ulične doze i grame, njena ukupna vrijednost na ulici doseže između 25 miliona i 33 miliona eura", navode iz Granične policije BiH. Droga je prvo primijećena na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, a zaplijenjena u Ilijašu. Prema dosad dostupnim informacijama, iz Indije je stigla do firme nizozemskog vlasnika. Istraga je otvorena, dvije osobe su lišene slobode, a stručnjaci upozoravaju da za razbijanje ovakvih mreža nije dovoljna samo zapljena, već je ključno doći do organizatora i novca. "Važno je da dalja istraga dođe do samih pojedinaca koji organizuju, koji distribuiraju, do samog vrha koji ima finansijsku korist. U tom slučaju bi došlo do razbijanja mreže, a ako dođe samo do zapljene droge, to jeste dobro. Ali onda ćemo vrlo brzo opet imati nove ljude, nove mreže koje će se jako brzo organizovati", kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku. Zapadni Balkan odavno je poznat kao ruta kojom narkotici stižu prema tržištu Evropske unije. Droga iz Crne Gore, Albanije i Srbije, ali i domaći kanabis, preko BiH i Hrvatske stiže na evropsko tržište. "Moramo uzeti u obzir da je Bosna i Hercegovina, nažalost, još uvijek nedovoljno uređeno društvo i ta neuređenost se prenosi na naš sigurnosni sistem i zaštitu granica. Iz tog razloga, kada organizovane kriminalne grupe procjenjuju koje su im rute najpouzdanije, onda obično traže takve države gdje je korupcija na visokom nivou, gdje sigurnosni sistem nije dovoljno uvezan i gdje, na kraju krajeva, lako mogu naći ljude koji bi mogli biti zaduženi za taj neki dalji transport", ističe stručnjak za sigurnost Safet Mušić. "Narkotici uvijek idu tamo gdje je najlakše proći. Tako da vam to sve govori – ako uvijek imate tu rutu koja stalno oživljava, stalno jača, znači da očito ove karike koje smo spominjali nisu dobra brana. Naravno, kriminal uvijek nađe put i uvijek ide lakšim putem", smatra Armin Kržalić. Iako sigurnosne agencije imaju posebne odjele za borbu protiv narkotika, stručnjaci kao probleme navode rascjepkanost sistema, nedovoljnu povezanost institucija i korupciju. Upozoravaju i na veze kriminala s pojedincima unutar sistema. "Uvijek ti kriminalci nađu neke takve ljude u sistemu. Po meni, jedan od većih zahtjeva, ako ne i problema, jeste dosljedan, odnosno profesionalan rad Tužilaštva i sudskog sistema u BiH. Tu trebamo biti istrajni, odnosno politika se mora maksimalno odvojiti od kompletnog tužilačkog i sudskog sistema u Bosni i Hercegovini", kaže Safet Mušić. Uz efikasniji rad pravosuđa i bolju kontrolu institucija, stručnjaci važnim smatraju i provjeru kadrova u policijskim i sigurnosnim agencijama. Do tada, BiH ostaje i tranzitna ruta i mjesto proizvodnje narkotika, dok policijske akcije nastavljaju presijecati pojedine karike kriminalnih mreža.
IZVOR: n1info.ba