Izravne strane investicije u BiH u padu
Izravna strana ulaganja u BiH opadaju zbog političke nestabilnosti i odlaska mladih, dok domaći poduzetnici igraju sve važniju ulogu u gospodarstvu.
Izravna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini treću su godinu zaredom u padu. Zemlja postaje sve manje poželjno odredište za strane ulagače. Glavni je razlog smanjena industrijska aktivnost u Europi, odakle dolazi najveći dio ulaganja u BiH. Privlačenje ulagača dodatno otežavaju politička nestabilnost, nedostatak radne snage i odlazak mladih. Ni prognoze za iduće razdoblje nisu optimistične. Nakon 2023. godine izravna strana ulaganja bilježe pad, a prognoze nisu optimistične ni za iduću godinu. Strana ulaganja 2023. godine iznosila su dvije milijarde KM, 2024. godine 1,76 milijardi KM, a prošle godine 1,41 milijardu KM. Najveći priljev ostvaren je iz Njemačke, a slijede Srbija i Austrija. Na te tri zemlje otpada gotovo 60 posto ulaganja.Promatrano po sektorima, najviše je ulaganja ostvareno u financijskim uslužnim djelatnostima te trgovini na malo i veliko. Unatoč prednostima poput zemljopisnog položaja, kvalitetne radne snage i porezne politike, strani ulagači zaobilaze BiH. Među razlozima se navode političke odluke zbog kojih je zemlja dospjela na sivu listu Moneyvala, neispunjavanje uvjeta za povlačenje sredstava iz Plana rasta te izostanak imenovanja glavnog pregovarača s Europskom unijom. „Mi smo jako dobra lokacija, samo kada bismo imali barem malo sloge među političkim strankama koje su na vlasti. Kada se ne bi bavile svojim političkim borbama za pozicije, fotelje i povlastice, nego stvaranjem uvjeta za nove ulagače“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Poseban je problem nepredvidivost troškova poslovanja, što također odvraća potencijalne strane ulagače. „Imali smo situaciju da vlade, posebno u Federaciji BiH, postupaju potpuno stihijski kada je riječ o određivanju troškova poslovanja, odnosno minimalne plaće i doprinosa na plaće. Poslodavci doslovno do uoči Nove godine nisu znali kako će iduće godine obračunavati plaće, kolika će biti minimalna plaća i koliko će iznositi doprinosi“, rekao je za BHRT ekonomski analitičar Igor Gavran. Zbog negativnih demografskih kretanja i odlaska mladih BiH postaje sve starije društvo. Posljedično se može očekivati rast izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što također nije dobar signal potencijalnim ulagačima. „Dok budemo imali negativne demografske pokazatelje, jednostavno nije za očekivati da ćemo naš prostor učiniti privlačnijim domaćim i stranim ulagačima. Ne vidim prostor za to ni u godinama i desetljećima pred nama, imajući u vidu da se na tom području ništa strateški ne poduzima“, ističe demograf Aleksandar Čavić. Zbog izostanka stranih ulagača posljednjih godina raste važnost domaćih poduzetnika. Njihova ulaganja i ponovno ulaganje dobiti u razvoj poslovanja postaju sve važniji za budući gospodarski rast. „U kontaktima s potencijalnim stranim ulagačima uvijek kažemo da je najbolji put povezivanje s nekom dobro etabliranom domaćom tvrtkom, koja već uspješno posluje u globalnim opskrbnim lancima. Zajedno s njom mogu pokrenuti projekt, novu poslovnu priču ili novu tvrtku, koja se neće obazirati na izjave o Bosni i Hercegovini kao zemlji nad kojom stalno lebdi neka kriza“, kaže predsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić. Ukupna izravna strana ulaganja zaključno s 2025. godinom iznosila su 22,16 milijardi KM. Rekordna je bila 2007. godina, kada su, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih poduzeća, strana ulaganja dosegnula 2,6 milijardi KM.
IZVOR: hercegovina.info