Aleksandar Vučić podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije
Aleksandar Vučić podnio je večeras ostavku na mjesto predsjednika Srbije nakon devet i po godina na vlasti.
Aleksandar Vučić večeras je, obraćajući se javnosti iz Predsjedništva Srbije, zvanično podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije, nakon devet i po godina na čelu države. “Zahvalan sam građanima koji su dva puta svoje povjerenje ukazali meni. Danas je dan kada podnosim ostavku”, poručio je Vučić, koji je funkciju predsjednika obavljao od 2017. godine, a na drugi mandat izabran je 2022. godine. U obraćanju je Vučić govorio o rezultatima svoje vladavine, ističući smanjenje državnog duga kao jedan od pokazatelja ekonomskog napretka. Pokazujući grafikon bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika od 2021. godine do danas, naveo je da Srbija danas ima znatno više zaposlenih nego prije više od decenije. “Imamo 500 hiljada ljudi više zaposlenih nego 2012. godine. To su činjenice, rezultati”, rekao je. Posebno se osvrnuo i na izgradnju putne infrastrukture, ocijenivši da nove saobraćajnice povezuju ljude i otvaraju nova radna mjesta. Vučić je poručio da će njegov nasljednik morati da čuva nacionalne interese Srbije, kao i interese srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, ističući da se niko ne smije odreći Kosova. Dodao je da će Srbija ubuduće morati da se fokusira na ekonomski razvoj, prije svega na vještačku inteligenciju i robotiku, kako ne bi zaostajala za savremenim tokovima. Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, Vučić je ocijenio da su pojedini fakulteti pretvoreni u ono što je nazvao “partijskim štabovima”, navodeći da je to jedan od razloga zbog kojih je odlučio da se kandiduje na parlamentarnim izborima. Prema Zakonu o predsjedniku Srbije, vanredne predsjedničke izbore raspisuje predsjednik Narodne skupštine. Izbori moraju biti održani najkasnije tri mjeseca od nastupanja okolnosti zbog kojih je predsjedniku prestao mandat prije isteka vremena na koje je izabran. U slučaju ostavke, njegovu funkciju, najduže tri mjeseca, preuzima predsjednik Narodne skupštine – a tu funkciju trenutno obavlja Ana Brnabić. Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana, s tim da dan glasanja mora biti neradni dan. Ako Vučić ostavku podnese 27. septembra, izbori bi mogli biti raspisani isti ili naredni dan, što bi značilo da bi se najraniji mogući datum glasanja poklapao sa 1. novembrom, dok bi krajnji rok bio 26. decembar. Kako se izbori u Srbiji po pravilu održavaju nedjeljom, posljednja nedjelja u tom roku bila bi 20. decembar. To znači da bi predsjednički izbori u Srbiji mogli biti održani bilo koje nedjelje između 1. novembra i 20. decembra. U istom obraćanju, Vučić je saopštio da je posljednji put iskoristio pravo na pomilovanje, pomilovavši ukupno 49 osoba, među kojima i 12 pripadnika takozvane “Novosadske grupe”. “Od 49 pomilovanih, 23 lica su vezana za sve ove užasne događaje kroz koje smo prolazili u posljednjih godinu i po dana”, kazao je Vučić. Prema njegovim riječima, uprkos mišljenju dijela komisije za pomilovanja i različitih bezbjednosnih službi Srbije, odlučio je da pomiluje 12 osoba iz “Novosadske grupe”, na čijem čelu je, kako je naveo, Mile Pajić, kao i 11 osoba koje su, sa suprotne strane, učestvovale u incidentima protiv takozvanih blokadera – zajedno njih 23. Istakao je da je od te grupe lično poznavao samo Mila Pajića, dodajući da je postupio kao predsjednik Republike, smatrajući da će to biti dodatno pružena ruka svima koji su se ponašali neodgovorno. Aleksandar Vučić je funkciju predsjednika Srbije obnašao gotovo devet i po godina – prvi put je izabran 2017. godine, a na drugi mandat 2022. godine. Njegovom ostavkom otvara se proces vanrednih predsjedničkih izbora, dok funkciju vršioca dužnosti predsjednika, prema Ustavu Srbije, privremeno preuzima predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
IZVOR: olovka.info