Samit Trumpa i Xija: Ono o čemu nisu govorili moglo bi biti najvažnije
Kina je danas objavila dodatne informacije o onome što je dogovoreno tokom prošlosedmičnih razgovora predsjednika Kine Xi Jinpinga i američkog predsjednika Donalda Trumpa, čime je postalo jasnije nekoliko konkretnih ishoda njihovog susreta. Ipak, sastanak nije rezultirao zajedničkim saopćenjem, niti je donio velike pomake u najosjetljivijim pitanjima koja opterećuju odnose dvije najveće svjetske ekonomije, piše danas BBC.
Kina je danas objavila dodatne informacije o onome što je dogovoreno tokom prošlosedmičnih razgovora predsjednika Kine Xi Jinpinga i američkog predsjednika Donalda Trumpa, čime je postalo jasnije nekoliko konkretnih ishoda njihovog susreta. Ipak, sastanak nije rezultirao zajedničkim saopćenjem, niti je donio velike pomake u najosjetljivijim pitanjima koja opterećuju odnose dvije najveće svjetske ekonomije, piše danas BBC. Umjesto zajedničkog dokumenta, Washington i Peking objavili su odvojene prikaze razgovora. Takav pristup pokazuje da, uprkos ceremonijalnim susretima i porukama o poboljšanju odnosa, između dvije zemlje i dalje postoji značajan stepen opreza i nepovjerenja. Nakon sastanka sada je poznato nešto više o konkretnim dogovorima, ali ključna pitanja u odnosima SAD-a i Kine i dalje nisu riješena. Novi kanal za razgovore o umjetnoj inteligenciji Peking je saopćio da je s Washingtonom dogovoreno pokretanje novog dijaloga o umjetnoj inteligenciji, a novi razgovori trebali bi biti održani krajem novembra. Odluka dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države i Kina intenzivno ulažu u razvoj naprednih sistema umjetne inteligencije i nastoje osigurati tehnološku prednost. Dogovor bi mogao biti značajan zbog potrebe da dvije zemlje uspostave određena pravila komunikacije oko tehnologije koja se sve više koristi u različitim oblastima – od poslovanja i nauke do vojnog planiranja. Washington i Peking također su se saglasili da uspostave komunikacijski kanal za incidente povezane s umjetnom inteligencijom. Cilj tog kanala bio bi da se eventualni incidenti, pogrešne procjene ili neočekivani događaji ne pretvore u širu diplomatsku ili sigurnosnu krizu. Pitanje umjetne inteligencije bilo je među onima koje su posebno privlačile pažnju uoči samita. Razgovori su održani u vrijeme pojačane debate o tome koliko brzo treba razvijati napredne AI sisteme. Kompanije poput Anthropica pozivale su na usporavanje razvoja u pojedinim oblastima, dok su se pojavile i kontroverze povezane s pristupom kompanija poput OpenAI određenim državnim internet-stranicama i sistemima. Zbog toga je mogućnost uspostavljanja direktne komunikacije između dvije sile posebno važna u trenutku kada se tehnološko rivalstvo između Washingtona i Pekinga sve više prepliće sa sigurnosnim pitanjima. Trgovinsko primirje produženo, ali ključna pitanja ostaju otvorena Kineski državni mediji u ponedjeljak su prvi put potvrdili da je trgovinsko primirje između SAD-a i Kine produženo do 10. januara. Relativno kratko produženje omogućava da se Xi Jinping i Donald Trump ponovo sastanu na velikim međunarodnim skupovima koji će uslijediti krajem godine. Trump bi u novembru trebao prisustvovati samitu APEC-a u Shenzhenu, dok se očekuje da Xi u decembru otputuje u Miami na samit G20. Takva učestalost susreta dvojice lidera nije uobičajena, posebno imajući u vidu da je riječ o predsjednicima dvije najveće svjetske ekonomije. Ipak, Peking je želio znatno duže produženje trgovinskog primirja. Zbog toga se dvomjesečni nastavak može posmatrati kao ograničeno produženje postojećeg aranžmana, a ne kao veliki pomak u trgovinskim odnosima. Kina je, međutim, uspjela osigurati smanjenje carina na oko 30 milijardi dolara vrijednosti robe koja se izvozi u SAD, dok se očekuje da će Peking uzvratiti odgovarajućim smanjenjem pojedinih tarifa. To bi trebalo obuhvatiti širok spektar kineske robe koja završava na američkom tržištu, uključujući igračke, manje kućanske aparate i božićne ukrase. Administracija Donalda Trumpa također je saopćila da će Kina tokom 2027. i 2028. godine kupovati najmanje 10 miliona metričkih tona uglja godišnje. Međutim, još je značajnije ono što se u dogovoru ne spominje. Nema najave povećanja kineskog izvoza rijetkih zemnih minerala u SAD, iako su oni od velikog značaja za američku industriju i savremenu tehnologiju. Također nema naznaka da će biti ublažena ograničenja na izvoz naprednih američkih poluprovodnika u Kinu. Upravo ta pitanja predstavljaju neke od najvažnijih tačaka spora između dvije zemlje. Washington nije spomenuo Tajvan, ali Peking jeste Tajvan se nije pojavio u sažetku koji je objavila Bijela kuća, ali je pitanje statusa tog otoka očigledno bilo važno za kinesku stranu. Prema kineskom prikazu razgovora, Xi Jinping je od Donalda Trumpa tražio da se formalno usprotivi nezavisnosti Tajvana i da Washington pitanju odnosa s otokom pristupa oprezno. Tajvan je jedno od najosjetljivijih pitanja u odnosima SAD-a i Kine. Nakon prethodnog susreta s Xijem u maju, Trump je otkrio da ga je kineski predsjednik direktno pitao bi li Sjedinjene Američke Države branile Tajvan u slučaju kineskog napada. Trump je tada rekao da samo jedna osoba zna odgovor na to pitanje – on – te je otvorio pitanje ima li smisla da američke snage „putuju 9.500 milja“ kako bi ratovale zbog Tajvana. Ovog puta Trump je o toj temi govorio znatno manje. „Nismo previše razgovarali o tome“, rekao je novinarima tokom vikenda. Dodao je da je „trenutno sve u redu“ i da se situacija „samo kreće“, uz poruku da Xi „vrlo dobro razumije“ njegov stav. To što je pitanje Tajvana ostalo gotovo izvan javnog dijela razgovora privuklo je pažnju, posebno zbog ranijih Trumpovih izjava. Trump je ranije potencijalni američki paket oružja vrijedan 14 milijardi dolara za Tajvan opisao kao „vrlo dobar pregovarački adut“ u odnosima s Pekingom. Taj paket mjesecima je bio na čekanju. Dodatnu zabunu izazvala je izjava američkog ambasadora u Kini Davida Perduea za Fox News, prema kojoj je Trump tokom samita navodno ponudio Xiju prodaju američkog oružja. Američki State Department potom je pojasnio da američki zakon zabranjuje prodaju oružja Kini i da ne postoje planovi za takav aranžman. Peking Tajvan smatra dijelom Kine, dok većina država svijeta, uključujući SAD, ne priznaje Tajvan kao nezavisnu državu. Washington se istovremeno protivi pokušaju da se status otoka promijeni silom i obavezivao se na isporuku oružja Tajvanu. Zbog toga pitanje Tajvana i dalje ostaje jedna od najosjetljivijih tačaka odnosa dvije sile. Kina bi mogla otvoriti više prostora stranim finansijskim kompanijama Kina je također saopćila da će omogućiti većem broju stranih finansijskih kompanija da se prijave za poslovanje i otvaranje kancelarija u zemlji. To bi uključivalo banke, investicijske kompanije i osiguravajuća društva koja imaju američku podršku. Ipak, kineske vlasti jasno su naglasile da će sve eventualne dozvole zavisiti od kineskih zakona i regulatornih pravila. Upravo taj dio dogovora predstavlja važnu napomenu. Peking može otvoriti mogućnost za veće prisustvo stranih kompanija, ali istovremeno zadržava kontrolu nad tim ko može dobiti dozvolu za poslovanje i pod kojim uvjetima. Strane finansijske kompanije već godinama ukazuju na regulatorne prepreke, zahtjeve za dobijanje licenci i druge probleme koji otežavaju njihovo širenje na kineskom tržištu. Posebnu zabrinutost izazivaju i propisi povezani s mogućnošću zabrane izlaska iz zemlje. Kina je također saopćila da razgovara sa SAD-om o povećanju broja avionskih linija između dvije zemlje. Za sada, međutim, ni Washington ni Peking nisu objasnili na koji način bi se broj letova mogao povećati. Istovremeno, Kina je posljednjih godina omogućila bezvizni ulazak građanima više od 75 zemalja, ali Amerikanci nisu obuhvaćeni tim režimom. Američki State Department i dalje Kinu svrstava u kategoriju putovanja Level 2, odnosno preporučuje građanima da budu „posebno oprezni“. Kao razloge navodi rizik od proizvoljne primjene zakona, zabrane izlaska iz zemlje i pritvaranja. Tako se, uprkos razgovorima o podsticanju poslovnih veza i putovanja, i dalje zadržavaju značajne prepreke. Šta je onda zapravo dogovoreno? Sastanak Xi Jinpinga i Donalda Trumpa donio je više komunikacije između Washingtona i Pekinga, ali zasad nije donio velike promjene u najspornijim pitanjima. Dogovor o novom kanalu za razgovore o umjetnoj inteligenciji pokazuje da dvije zemlje žele izbjeći moguće nesporazume oko tehnologije koja ima sve veći ekonomski i sigurnosni značaj. Trgovinsko primirje je produženo, uz određena smanjenja carina i najavu kineske kupovine velikih količina američkog uglja, ali su pitanja poput rijetkih zemnih minerala i naprednih poluprovodnika ostala otvorena. Tajvan je i dalje jedna od najosjetljivijih tema, iako je Washington u svom sažetku sastanka toj temi posvetio malo prostora. Kina je istovremeno najavila mogućnost većeg otvaranja finansijskog sektora za strane kompanije, ali uz zadržavanje postojećeg regulatornog okvira. Ukupna slika nakon samita zato je više obilježena nastavkom razgovora nego velikim promjenama politike. Za dvije zemlje koje se posljednjih godina suočavaju s trgovinskim, tehnološkim i sigurnosnim sporovima, održavanje komunikacijskih kanala predstavlja važan cilj. Ipak, ključna pitanja koja opterećuju odnose Washingtona i Pekinga – od napredne tehnologije i trgovine do Tajvana – i dalje ostaju neriješena. Umjesto velikog dogovora koji bi promijenio odnose dvije sile, za sada je postignut niz ograničenih ekonomskih ustupaka, najava novih razgovora i mehanizama za komunikaciju. Upravo će sposobnost obje strane da te kanale održe otvorenim biti važna za nastavak odnosa između Washingtona i Pekinga.
IZVOR: federalna.ba