Ugledni analitičar izdvojio pet izbornih bitaka koje bi mogle promijeniti BiH
Od utrke za predsjednika RS-a do učinka Trojke i novih izbornih tehnologija, Adnan Ćerimagić izdvaja šta će pratiti 4. oktobra
Na općim izborima u Bosni i Hercegovini, zakazanim za nedjelju, 4. oktobra, birači će odlučivati o sastavu Predsjedništva BiH, predsjedniku i potpredsjednicima Republike Srpske, zastupničkim domovima na državnom i entitetskom nivou te deset kantonalnih skupština. Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić izdvojio je pet pitanja koja će pratiti u izbornoj noći i nakon nje. Ćerimagić očekuje tijesnu utrku između Save Minića iz SNSD-a i Branka Blanuše iz SDS-a. Blanuša je, podsjeća, na prijevremenim izborima u novembru 2025. izgubio za 10.871 glas. Pobjednik ove utrke daje mandat za sastav Vlade RS-a, a mandat ne mora pripasti najvećoj stranci. Zato bi, prema Ćerimagićevoj procjeni, Blanušina pobjeda opoziciji otvorila prvu ozbiljnu priliku nakon više od dvije decenije i dovela u pitanje dugogodišnju političku kontrolu Milorada Dodika. Rezultat vidi i kao provjeru političkog zaokreta SNSD-a prema Sjedinjenim Američkim Državama, uz zaoštravanje odnosa prema Evropskoj uniji. Ćerimagić u središte stavlja duel aktuelnog člana Denisa Bećirovića iz SDP-a i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Bećirović je Izetbegovića pobijedio 2022. godine. Ćerimagić smatra da bi novi poraz ponovo otvorio pitanje nasljeđivanja na čelu SDA. Podsjeća da se o promjeni vodstva u toj stranci raspravljalo nakon izbora 2022, prije nego što su potezi visokog predstavnika Izetbegoviću pružili političkog protivnika oko kojeg je mogao okupiti podršku. U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, prema Ćerimagićevoj analizi, prvi put nastupaju Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH i Zdenko Lučić, kandidat bloka pet hrvatskih stranaka koji se protivi Draganu Čoviću. Ćerimagić ovu utrku vidi kao prvi pravi test Komšićeve političke platforme bez Komšića na glasačkom listiću. Kada se Komšić ranije nije mogao kandidirati zbog ograničenja mandata, njegova stranka istakla je snažnog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva. Sada je usmjerena na utrku za hrvatskog člana. Ishod bi, smatra Ćerimagić, mogao promijeniti i odnose unutar Predsjedništva BiH. SDP, Narod i pravda i Naša stranka gotovo dva mandata upravljaju Kantonom Sarajevo, a od 2022. učestvuju u vlasti na federalnom i državnom nivou. Njihov rezultat Ćerimagić vidi prvenstveno kao ocjenu vlastitog načina upravljanja. Navodi da su lokalni izbori 2024. već ukazali na pad podrške. Bećirovića pritom ne poistovjećuje u potpunosti s Trojkom: smatra da je od nje zadržao određenu političku distancu. Ćerimagić kao peto pitanje izdvaja upotrebu biometrijske identifikacije birača i optičkog skeniranja glasačkih listića. Hoće li nove tehnologije povećati izlaznost, smatra, tek treba vidjeti. Upozorava i da postotak izlaznosti može stvoriti pogrešnu sliku o učešću birača koji žive u BiH. Birački spisak uključuje brojnu dijasporu, čija je izlaznost mala. Na lokalnim izborima 2024. glasalo je oko 1,6 miliona od 3,4 miliona registrovanih birača, odnosno približno 48 posto, ali Ćerimagić smatra da je izlaznost među stanovnicima zemlje znatno viša i stabilna. Izborni rezultati, zaključuje, odredit će i prostor u kojem će Evropska unija, SAD, Rusija te susjedne Srbija i Hrvatska nastojati ostvariti svoje interese. Očekuje da bi novi saziv Predsjedništva mogao preuzeti dužnost do sredine novembra, dok bi formiranje vlada moglo trajati mnogo duže. Pregovori o koalicijama, prema njegovoj procjeni, nekima bi mogli poslužiti i za traženje ustupaka ili reformi. Otvorenim ostaje i pitanje funkcije visokog predstavnika, o kojoj bi se međunarodni akteri mogli intenzivnije baviti uoči odluke Vijeća sigurnosti UN-a o produženju misije EUFOR Althea krajem oktobra.
IZVOR: oslobodjenje.ba