Naredili mu granatiranje Dalmacije, on se ubio - "Moja čast mi to ne dopušta"
Njegovo crnogorsko shvatanje časti nije mu dozvolilo da izda naredbu floti da bombarduje primorske gradove i naselja u Dalmaciji kada mu je to naređeno, napisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković
Bio je to kraj septembra 1991. godine, 29. dan tog mjeseca i godine koja je sve promijenila. Tog dana crnogorski admiral Vladimir Barović počinio je samoubistvo zbog agresije JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku. Za njega je to predstavljalo čin koji je bio u potpunoj suprotnosti s crnogorskom čašću. Kontraadmiral Barović ubio se u ambulanti Vojno-pomorske baze Vis u septembru 1991. godine, istog dana kada je stupio na dužnost načelnika Štaba Vojno-pomorske oblasti JNA, odnosno zamjenika komandanta Vojno-pomorske oblasti. Na toj funkciji tada je bio admiral Mile Kandić. Barović je u oproštajnom pismu napisao da mu njegova crnogorska čast ne dopušta da oružje Jugoslavenske ratne mornarice okrene protiv hrvatskog naroda u bratoubilačkom ratu. Nije želio izdati naredbu floti koja je trebala bombardovati gradove i naselja u Dalmaciji, što mu je bilo naređeno. Barović je odbio služiti takvom zlu, pa je svoju čast vlastitom voljom platio životom. U oproštajnom pismu kao razlog samoubistva naveo je agresiju JNA na Hrvatsku, ističući da se kao Crnogorac nije želio boriti protiv hrvatskog naroda niti ga uništavati jer mu, kako je napisao, ništa nije skrivio. - Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvatanje časti nije mu dozvolilo da izda naredbu floti da bombarduje primorske gradove i naselja u Dalmaciji kada mu je to naređeno, napisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković. Barović je kao komandant garnizona u Puli, koji je pregovarao o odlasku JNA iz tog istarskog grada, ostao upamćen i po jednoj izjavi. "Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti." Svoje obećanje je i ispunio kada je izvršio samoubistvo. Sahranjen je u Herceg Novom, a u trenutku smrti imao je 52 godine. Povodom Dana državnosti Crne Gore, predsjednik Filip Vujanović posthumno ga je odlikovao Ordenom časti. Hrvatskoj javnosti uglavnom nije poznato da je još jedan visoki crnogorski oficir JNA platio životom to što je 1991. godine odbio bombardovanje hrvatskih gradova. Riječ je bila o Krsti Đuroviću, bivšem komandantu garnizona Kumbor. Zamjenik komandanta Južnog bojišta Nojko Marinović svojevremeno je pred sudom u Splitu svjedočio da je Đurović preminuo od posljedica teških tjelesnih povreda koje su mu nanijeli pripadnici službe sigurnosti brutalnim premlaćivanjem. Đurović se u svjedočenjima spominjao i pred Haškim tribunalom za ratne zločine. Planovima za napad na Hrvatsku bio je toliko ogorčen da je samo nekoliko dana prije početka napada govorio kako u tome neće učestvovati, čak ni po cijenu vlastitog života. Na kraju se upravo to i dogodilo.
IZVOR: oslobodjenje.ba