BiH dobila novu sutkinju Europskog suda za ljudska prava

BiH dobila novu sutkinju Europskog suda za ljudska prava

Svjetlana Milišić-Veličkovski izabrana je za sutkinju Europskog suda za ljudska prava, postavši prva iz Bosne i Hercegovine s mandatom od devet godina.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) izabrala je u utorak Svjetlanu Milišić-Veličkovski za sutkinju Europskog suda za ljudska prava iz Bosne i Hercegovine. Na tajnom glasovanju dobila je 158 od ukupno 165 glasova i već u prvom krugu osvojila potrebnu većinu. Za Mahira Muharemovića glasovalo je šest članova PACE-a, a za Predraga Raosavljevića jedan. Praznih ni nevažećih glasačkih listića nije bilo. Za izbor u prvom krugu bila su potrebna najmanje 83 glasa.Mandat će joj početi najkasnije tri mjeseca nakon izbora. Listu troje kandidata utvrdilo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u siječnju ove godine, nakon provedbe nacionalnog postupka izbora. Odbor PACE-a za izbor sudaca Europskog suda za ljudska prava razgovarao je 14. rujna sa svim kandidatima, nakon čega je velikom većinom preporučio Milišić-Veličkovski kao najkvalificiraniju kandidatkinju, prenosi Fena. Milišić-Veličkovski sutkinja je Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 2018. godine, gdje radi u građanskom i upravnom odjelu. Prethodno je bila sutkinja i voditeljica Građanskog odjela Županijskog suda u Sarajevu. Na tom je sudu radila od 2009. godine, a od 2003. do 2009. bila je sutkinja Općinskog suda u Sarajevu. U životopisu dostavljenom PACE-u navedeno je i njezino višegodišnje iskustvo u području ljudskih prava. Vodila je obuke o Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, sudjelovala u edukaciji pravosudnih institucija te bila angažirana kao savjetnica na projektima Vijeća Europe povezanima sa slobodom izražavanja i pristupom informacijama.Na dužnosti će naslijediti Farisa Vehabovića, koji je za suca izabran 2012. godine, a dužnost je preuzeo 3. prosinca iste godine. Suce Europskog suda za ljudska prava bira Parlamentarna skupština Vijeća Europe s liste troje kandidata koje predlaže država članica. Mandat traje devet godina i ne može se obnoviti.