400.000 odlazaka po CIPS u jednoj godini: Digitalizacija bi mogla ukinuti čekanje na šalterima
Fizička lica moći će porezne prijave podnositi elektronski i besplatno, bez odlaska na šalter, dok je građanima Unsko-sanskog kantona sada dostupna i elektronska potvrda o prebivalištu – e-CIPS. Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević u Novom danu N1 govorio je o novim digitalnim uslugama, načinu aktiviranja digitalnog identiteta, ali i primjeni biometrijskih tehnologija na predstojećim izborima.
Fizička lica moći će porezne prijave podnositi elektronski i besplatno, bez odlaska na šalter, dok je građanima Unsko-sanskog kantona sada dostupna i elektronska potvrda o prebivalištu – e-CIPS. Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević u Novom danu N1 govorio je o novim digitalnim uslugama, načinu aktiviranja digitalnog identiteta, ali i primjeni biometrijskih tehnologija na predstojećim izborima. Badnjević je objasnio da će građani koji aktiviraju digitalni identitet moći elektronski podnositi porezne prijave fizičkih lica. "Nećete morati fizički ići u Poreznu upravu, čekati u redovima niti ručno popunjavati obrasce. Uđete na web-stranicu, popunite ono što trebate, elektronski potpišete i podnesete zahtjev. To možete uraditi i navečer, kada imate vremena", rekao je Badnjević. Za aktiviranje digitalnog identiteta potrebno je prvi put otići u jedan od RA ureda. Prema njegovim riječima, na području Federacije BiH postoji više od 40 takvih ureda. "Dobijete korisničko ime i šifru, podatke koji su vam potrebni i to vam vrijedi narednih pet godina. Samo jednom u pet godina treba da odete, a sve je potpuno besplatno", pojasnio je. Istim digitalnim identitetom građani mogu koristiti i druge dostupne elektronske servise, među kojima je Badnjević naveo e-CIPS, e-prebivalište i e-porodilje. "Svaka institucija mora digitalizirati svoje procese" Badnjević ističe da je osnovna infrastruktura već dostupna institucijama, ali da svaka od njih mora svoje obrasce i postupke prebaciti u elektronsku formu. "Od općine, kantona, entiteta do države, sve institucije svaki papir, svaki obrazac i svaki proces trebaju iz papirne forme prebaciti u digitalnu i putem svojih web-stranica omogućiti elektronsko podnošenje", rekao je. Naglasio je da IDDEEA ne može institucijama narediti da uvedu određene elektronske usluge. "IDDEEA nema zakonsku nadležnost da naredi bilo kojem MUP-u nešto. Mi svima razvijamo rješenja, dajemo ih i nudimo: stavite to na svoju web-stranicu i počnite koristiti", kazao je. U KS-u tokom 2025. izdato 400.000 CIPS potvrda Govoreći o potvrdi o prebivalištu, Badnjević je naveo da je samo u Kantonu Sarajevo tokom 2025. godine izdato oko 400.000 CIPS potvrda. "400.000 puta je neko otišao na šalter, neko je nešto odštampao, stavio pečat, potpisao i taj dokument je zatim odnesen na drugu adresu. To su strašne brojke, a govorimo samo o Kantonu Sarajevo", dodao je. Prema njegovim riječima, elektronski proces izdavanja potvrde može trajati između tri i pet minuta. Nakon Kantona Sarajevo, istu mogućnost sada je omogućio i MUP Unsko-sanskog kantona. "Građani Unsko-sanskog kantona više ne moraju ići na šaltere MUP-a. Mogu ući na web-stranicu MUP-a, otići na elektronske usluge, prijaviti se istim digitalnim identitetom i dobiti potvrdu o prebivalištu u elektronskoj formi", kazao je Badnjević. Na pitanje zašto ista usluga nije dostupna u svim kantonima, odgovorio je da je mogućnost ponuđena svima, ali da odluka o njenom uvođenju zavisi od nadležnih institucija. Digitalni identitet aktivira se jednom u pet godina Badnjević je pojasnio da se u nekim evropskim državama digitalni identitet može aktivirati putem videoidentifikacije, dok to u BiH, prema njegovim riječima, trenutno nije moguće. Zbog toga građanin jednom u pet godina mora fizički otići u RA ured kako bi aktivirao digitalni identitet. "Nakon toga, svugdje gdje postoje elektronske usluge možete ih koristiti. Kada aktivirate elektronski identitet kod IDDEEA-e, možete koristiti e-porodilje, e-CIPS, sada Poreznu upravu i sve ostalo što se bude razvijalo", izjavio je. Badnjević: Identitet birača neće biti povezan s načinom glasanja Drugi dio razgovora bio je posvećen predstojećim izborima i korištenju novih tehnologija. Na pitanje može li se identitet birača povezati s informacijom za koga je glasao, Badnjević je odgovorio: "Naravno da ne. Tako nešto nije moguće." Ocijenio je da je proces više puta testiran te pozvao građane da prate isključivo zvanične informacije Centralne izborne komisije BiH. "Kompletan proces je testiran više puta. Mi smo dijelom koji se tiče naše nadležnosti, kompletne biometrijske identifikacije, izuzetno zadovoljni", kazao je. Prema njegovim riječima, rezultati testiranja biometrijske identifikacije bolji su nego tokom pilot-projekta prije dvije godine. Biometrija i višestruko brojanje Badnjević tvrdi da biometrijska identifikacija treba onemogućiti da glasa osoba čiji identitet nije potvrđen. "Ako na biračkom mjestu imate hiljadu ljudi i hiljadu ljudi ostavi otisak prsta, odnosno njihova biometrija se podudari, ne može biti hiljadu i jedan glasački listić u kutiji", rekao je. Govoreći o brojanju glasova, naveo je da je predviđeno mašinsko, odnosno skenersko brojanje, potom ručno brojanje, kao i dodatne provjere u slučaju nepodudaranja rezultata. Badnjević je naglasio i da nestanak električne energije, prema informacijama kojima raspolaže, ne bi trebao zaustaviti proces. "Uređaji će nastaviti raditi sasvim normalno. Ako eventualno dođe do kvara nekog uređaja, postoji dovoljan broj zamjenskih uređaja koji će se brzo zamijeniti na biračkim mjestima", istakao je. Šta ako otisak prsta ne bude prepoznat? Badnjević je naveo da postoje propisane procedure za slučajeve u kojima sistem ne može odmah potvrditi otisak prsta birača. Kao jedan od mogućih razloga spomenuo je promjene na otisku prsta povezane sa zdravstvenim stanjem, navodeći dijabetes kao primjer. "Biometrija nije samo otisak prsta. Imate biometriju i na licu i druge načine prepoznavanja. Ako vam eventualno ne prođe otisak prsta, postoje druge procedure u skladu s propisanim pravilima kako bi se potvrdilo da ste zaista vi", pojasnio je Badnjević. O broju osoba koje će na biračkim mjestima pružati tehničku podršku nije želio iznositi procjene, navodeći da nema potvrđen podatak i da je to pitanje u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH.
IZVOR: n1info.ba