Zelenski od Trampa traži da zaustavi rusku verziju Starlinka: Tvrdi da im Kina pomaže
Kijev upozorava da bi sistem mogao postati operativan već krajem ove godine ili početkom 2027. godine, što bi Rusiji moglo donijeti novu prednost
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede sankcije ruskim i kineskim kompanijama koje učestvuju u razvoju nove ruske satelitske mreže Rassvet, svojevrsnog odgovora na Starlink Ilona Maska. Kijev upozorava da bi sistem mogao postati operativan već krajem ove godine ili početkom 2027. godine, što bi Rusiji moglo donijeti novu prednost u korištenju dronova i preciznom gađanju ukrajinskih položaja. Zelenski je za Financial Times rekao da je od Trampa više puta tražio pomoć, uključujući i tokom njihovog nedavnog susreta. Prema njegovim riječima, Rusija na razvoju sistema sarađuje s Kinom. - Znamo da Kina radi na razvoju satelita i s mogućnošću pomaganja Rusiji - rekao je Zelenski. Nema dokaza o saradnji Zelenski za ovu tvrdnju nije ponudio dokaze, pa nije jasno da li Kina zaista pomaže ruskom projektu i, ako je to slučaj, u kojoj mjeri bi se takva saradnja odvijala – kroz dijelove, znanje ili materijal. Riječ je o izuzetno osjetljivoj vojnoj tehnologiji o kojoj može zavisiti funkcioniranje vojne infrastrukture, zbog čega nije jasno u kojoj bi mjeri Moskva i Peking bili spremni dijeliti takve kapacitete. Kina već razvija vlastite pandane Starlinka, odnosno projekte Guowang i Qianfan. Oba projekta već su u fazi postavljanja satelita u orbitu. Ukrajinski Militarnyi objavio je da je prvi ruski komunikacijski satelit Rassvet iz druge lansirane serije ušao u operativnu orbitu na visini od približno 500 kilometara, 68 dana nakon lansiranja. To su objavili na osnovu analize podataka službe za praćenje satelita Satcat. Rusija razvija vlastiti Starlink Projekt nosi naziv Rassvet, a cilj mu je izgradnja ruske satelitske komunikacijske mreže koja bi mogla preuzeti dio funkcija koje Starlink trenutno pruža na ratištu. Reuters je objavio da je Rusija već počela lansirati satelite Rassveta te da Moskva planira konstelaciju od približno 900 satelita. To je i dalje znatno manje od Starlinka, koji ima više od 10.000 satelita, ali za vojnu upotrebu nije nužno imati mrežu iste veličine. Manja konstelacija mogla bi biti veoma značajna ako ruskim jedinicama, bespilotnim letjelicama i komandnim centrima omogući pouzdanu komunikaciju. Ukrajina strahuje da bi Rassvet Rusiji mogao omogućiti komunikaciju u realnom vremenu, kao i povezivanje dronova sa komandnim centrima uz brži prijenos podataka s ratišta. Zašto je Starlink važan? Starlink je tokom rata postao jedan od ključnih dijelova ukrajinske vojne komunikacijske infrastrukture. Satelitska veza omogućila je ukrajinskim jedinicama komunikaciju i na područjima gdje je klasična infrastruktura uništena ili ometana. Posebno je značajna njegova povezanost s dronovima. Američki Washington Post još je 2024. godine izvijestio da su ruske snage počele koristiti ilegalno nabavljene Starlink terminale. Satelitska veza omogućavala im je bržu koordinaciju napada, korištenje većeg broja dronova i preciznije usmjeravanje artiljerijske vatre u područjima s ozbiljno ometanom komunikacijom. Terminali su se, prema tadašnjim izvještajima, na rusku stranu ratišta dopremali preko sive zone i preprodavača u trećim zemljama. SpaceX je naknadno pokušao blokirati neovlašteno korištenje sistema. Moskva zbog toga ima snažan motiv da razvije vlastitu alternativu. Ako su Zelenskijeve tvrdnje tačne, Moskva bi mogla dobiti pristup kineskim komponentama, proizvodnim kapacitetima i tehnološkom znanju potrebnom za izgradnju satelitske konstelacije. Nova tehnološka utrka Zbog toga Kijev od Vašingtona traži da reagira dok je projekt još u fazi izgradnje. Sankcije bi mogle otežati pristup ključnim komponentama i usporiti razvoj sistema. Počinje nova vrsta tehnološke utrke. Dron vrijedan nekoliko hiljada dolara postaje znatno efikasniji ako može neprekidno slati i primati podatke putem satelita. Zbog toga bi se buduća vojna utrka mogla voditi ne samo u broju dronova i projektila nego i u tome ko kontroliše orbitalnu infrastrukturu potrebnu za njihovo upravljanje.
IZVOR: avaz.ba