Kako bez zakona: Gasovod mora proći preko imovine Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina i dalje nema zakon o državnoj imovini, a zabrana raspolaganja traje. Ustavni sud BiH ponovo je reagovao, a gasovod čeka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine rekao je svoje: koncesije za rudarenje u Varešu moraju se preispitati. - Sud je zaključio da su nenadležni organi javne vlasti raspolagali državnom imovinom suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iako na državnom nivou nije riješeno pitanje državne imovine, te bez uključivanja Pravobranilaštva kao zakonskog zastupnika titulara državne imovine, stoji u odluci Ustavnog suda. Institucijama koje su donijele osporene akte naloženo je da preispitaju njihovu usklađenost sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, uz obavezno uključivanje Pravobranilaštva BiH, te da akte za koje se utvrdi da nisu usklađeni sa Zakonom stave izvan snage. Dakle, Ustavni sud BiH dosljedno osporava pokušaje nezakonitog raspolaganja državnom imovinom. Prema praksi Suda, država BiH je titular te imovine, a njome se ne može raspolagati bez zakona na državnom nivou, dok je na snazi zabrana raspolaganja. - Rušitelji Dejtonskog mirovnog sporazuma pokušavaju stvoriti pretpostavke za secesiju bosanskog entiteta Republika Srpska. Oni će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti, prije svega, s ciljem slabljenja i ukidanja mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice, slabljenja institucije Ustavnog suda BiH i oduzimanja državne imovine BiH, suprotno nacionalnom i međunarodnom pravu, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović za govornicom Generalne skupštine UN-a. Milorad Dodik i njegova ekipa iz SNSD-a grme o “otimanju” i zaklinju se da neće dati ni pedalj onoga što smatraju imovinom RS-a. Sarajevo i OHR, naravno, i u ovoj priči imaju glavne uloge. - Schmidt je rekao da ima u ladici zakon o državnoj imovini BiH. Cilj je bio da se Republici Srpskoj otme sve ono što je naša imovina, sve ono što nama pripada. Znate šta bi to značilo za RS? Kraj. RS više ne bi odlučivao ni o čemu. Mi ne bismo mogli da popravimo nijedan jedini put, jer se više ne bismo pitali mi, nego bismo morali čekati odluku Sarajeva. Sve to je prepoznao Dodik. Bio je svjestan toga da ni Schmidt, ni Murphy, ni Sarajevo neće moći da propuste priliku da ga gone. I upali su u tu zamku. Natjerao ih da godinu potroše na gonjenje Dodika. I umjesto da atakuju na Republiku Srpsku, on ih je svojom pronicljivošću natjerao da gone samo njega. I on je, dakle, bio spreman da podnese tu žrtvu kako bi zaštitio imovinu RS-a, rekao je delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević. A sada sa teorija zavjera prelazimo na činjenice. Državna imovina BiH pripada državi, a za njeno uređenje potreban je zakon na državnom nivou. Parlamentarna skupština BiH taj zakon nikada nije usvojila. Umjesto njega - zabrana raspolaganja iz 2005. godine. Dakle, već dvije decenije katanac je na državnoj imovini, a do ključa nikako. A onda je stigla Južna interkonekcija i pitanje - može li upravo ona biti ključ koji se toliko dugo traži?! - To je srž, ona će morati da prođe kroz državnu imovinu. A da bi prošla to pitanje, treba nekako da se riješi. Mi nećemo izgubiti državu ako neki dio, neka šuma ili neki proplanak ne bude pod vlasništvom države. Međutim, to rješenje može da naruši ravnotežu odnosa između države i entiteta. Ništa nije gotovo, sve je još otvoreno i ljudi koji se brinu za ovu državu moraju povući crvene linije. Kad bi se sve knjižilo na entitete, znači da resursi idu entitetima, onda bi država morala da pita entitete za korištenje nekih od njih?! Zamislite koliko bi to BiH pretvorilo u jednu ljušturu, koliko to jača i pravi entitete kao de facto nezavisne, rekao je profesor Adis Maksić za N1. Davor Trlin, profesor ustavnog prava, za Oslobođenje je više puta rekao da nema pravno valjanog modela koji ne polazi od činjenice da je titular državne imovine BiH, a da entiteti i niže razine mogu imati samo pravo upravljanja i korištenja koje im država može prenijeti zakonom. - Međunarodna praksa (Njemačka, Austrija, ali i države u tranziciji) pokazuje da se vlasništvo države i operativno upravljanje nižih razina mogu uspješno kombinirati. Južna plinska interkonekcija je klasičan primjer, gdje trenutna blokada nije posljedica nedostatka volje, nego pravne nesigurnosti koju strani investitori i financijske institucije (EBRD, EIB, američki fondovi) jednostavno ne prihvataju. Rješenje kroz sveobuhvatan zakon o državnoj imovini (uz mogući lex specialis za energetsku infrastrukturu) bilo bi, po mom mišljenju, najefikasniji i najlegitimniji put, kaže Trlin. Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a BiH, poručila je da državna imovina treba biti resurs za razvoj cijele zemlje. - BiH treba imati imovinu koja je njoj potrebna da bi izvršavala svoje ustavne nadležnosti, ali isto tako županije, općine i gradovi moraju imati mogućnost raspolagati imovinom koja je njima potrebna za njihov razvoj, investicije, za poslovne zone, za energetiku, za nova radna mjesta... Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu bi eliminirao, ili u najmanju ruku smanjio, mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju. I zato sam protiv te vrste centralizacije po pitanju državne imovine, rekla je Filipović.
IZVOR: oslobodjenje.ba