Zatrpali Tužilaštvo BiH prijavama uoči sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića
Prijave negiranja genocida i veličanja Mladića su razvrstane po kategorijama kako bi se Tužilaštvu BiH olakšao posao, a podaci su upućeni i Evropskom parlamentu
Aktivista Selmir Mujagić i njegovi brojni suradnici, koji su proljetos napravili aplikaciju za automatizirane prijave govora mržnje, zatrpali su Tužilaštvo BiH prijavama uoči sahrane presuđenog zločinca Ratka Mladića i nakon nje. Podizanja optužnica protiv onih koji su ga veličali još nema. Putem online aktivističke grupe Košnica i platforme Registar 145a, Tužilaštvu BiH ukupno je upućeno više od 76.000 krivičnih prijava zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločina. Kako nam je kazao Mujagić, ovaj broj nije konačan, a sistem koji su osmislili funkcioniše besprijekorno. - Ono što smo kroz Registar prvi put uspjeli pokazati jeste da kršenje člana 145a nije nekakav konstantni šum na internetu. Ono dolazi u vrlo jasnim talasima i vezano je za konkretne događaje. Oko godišnjice genocida imali smo između 200 i 340 prijava dnevno. Tokom mirnijeg dijela augusta svega pet do 40. Nakon vijesti o smrti Ratka Mladića sistem je eksplodirao: u prvom satu stiglo je 69 prijava, a najveći dnevni priliv bio je 1.666 prijava. Oko 50 članova Košnice dobrovoljno je pregledalo i odobravalo prijave. Dok su drugi mahali predizbornim zastavama, Košnica je radila do sabaha, kazao nam je Mujagić. Oni i ne očekuju da se 76.000 prijava tretira kao 76.000 potpuno nepovezanih predmeta. Upravo zato su i napravili Registar, a ne poštanski sandučić. - Sadržaj je razvrstan. Znamo gdje su eksplicitne prijetnje, gdje je negiranje genocida, gdje je veličanje osuđenih ratnih zločinaca, ko se ponavlja i, što je posebno važno, gdje sadržaj dolazi sa zvaničnih naloga političara, institucija, opština i javnih emitera. U verifikovanom setu imamo 29 predmeta sa zvaničnih i institucionalnih naloga, kao i eksplicitne prijetnje poput “Nož, žica, Srebrenica”, naglašava Mujagić. Dakle, pitanje više nije kako će Tužilaštvo obraditi 76.000 prijava, nego šta će uraditi sa najtežim i najočiglednijim primjerima kršenja KZBiH. U pet godina primjene člana 145a desile su se dvije pravosnažne presude, a ne postoji javna statistiku Tužilaštva BiH o tome koliko je prijava zaprimljeno, koliko istraga otvoreno, koliko optužnica podignuto i koliko je predmeta završeno. - Zbog toga sam pripremio detaljan izvještaj koji je već dostavljen Evropskom parlamentu, Delegaciji Evropske unije, relevantnim zastupnicima i adresama, kao materijal koji će biti korišten prilikom pripreme narednog izvještaja o Bosni i Hercegovini u oktobru i novembru. Tada ovo više neće biti samo pitanje građana prema Tužilaštvu BiH. Tužilaštvo će morati objasniti evropskim institucijama kako imamo 76.000 krivičnih prijava, dvije presude i gotovo nikakvu javnu statistiku o primjeni izmjena Krivičnog zakona BiH, poručuje Mujagić. Zbog velikog broja prijava postoji opravdana bojazan da je Tužilaštvo pretrpano i da će doći do prezasićenja predmeta, čega su svjesni i aktivisti. - Istina, ali to ne smije postati alibi za nepostupanje. Prezasićenje nije nastalo zato što smo poslali mnogo prijava, ono je postojalo prije Registra. Zato svaki predmet kod nas nije samo e-mail Tužilaštvu. Ostaje dokumentovan sadržaj, datum, screenshot, profil, pravna kvalifikacija i jedinstveni predmet. Samo odobreni predmeti se prosljeđuju Tužilaštvu, a čak i kada institucija ne reaguje, dokaz ne nestaje. Registar 145a nije napravljen da zatrpa institucije. Napravljen je da više niko ne može reći: “Nismo znali”, kaže Mujagić. Tačno mjesec nakon sahrane Ratka Mladića uz počasti, aktivisti Košnice su sa vremenske distance analizirali kroz ovaj primjer i mitomaniju u nastajanju. - Najčešća riječ u tom diskursu čak nije bila “Mladić”, nego “general”. Čovjek osuđen za genocid prestaje biti predstavljen kroz ono za šta je osuđen i pretvara se u mit, heroja i simbol. A iza toga dolazi ono najopasnije: “Biće još Srebrenica”, “Ponavlja se Srebrenica”, “Nož, žica, Srebrenica”. Zato ovo nije rasprava o historiji. Kada veličanje prošlog zločina počne proizvoditi prijetnje budućim zločinom, država mora reagovati, upozorava Mujagić. Određeni broj osoba zaposlenih u javnom sektoru i kod privatnih poslodavaca, zbog veličanja ratnih zločina na interenetu, ostao je bez posla. Mujagića i članove Košnice posebno brine činjenica da je i desetak pripadnika Oružanih snaga BiH postalo predmet njihovih prijava.
IZVOR: oslobodjenje.ba