Pad izlaznosti i stari spiskovi: Koliko, zapravo, ima birača?
Ove godine dobili smo realnije rezultate izbora, zahvaljujući primjeni modernih tehnologija, ali i pad izlaznosti na većini biračkih mjesta. Jesu li građani izgubili povjerenje u stranke zbog političke ponude ili je potrebno suočavanje sa stvarnim brojem stanovnika u Bosni i Hercegovini?
Ove godine dobili smo realnije rezultate izbora, zahvaljujući primjeni modernih tehnologija, ali i pad izlaznosti na većini biračkih mjesta. Jesu li građani izgubili povjerenje u stranke zbog političke ponude ili je potrebno suočavanje sa stvarnim brojem stanovnika u Bosni i Hercegovini? Osmić: Stvarna izlaznost od 55 do 65 posto Izborni proces u Bosni i Hercegovini suočava se s hroničnim padom izlaznosti - najnižim do sada. U odnosu na prethodne cikluse, kada je postotak izlaznosti bio viši od 50 posto, ove godine iznosio je tek 42 posto. U jednačini s jednom nepoznatom – tačnim brojem stanovnika u Bosni i Hercegovini – dobili smo postotak na osnovu starog biračkog spiska. Jesmo li onda dobili i tačan rezultat izlaznosti? „U Federaciji nije izašao svaki peti čovjek, u RS-u svaki sedmi čovjek, ali to je prema starim spiskovima. Nemamo popis stanovništva, a nužno nam je potreban. To je prvo što treba uraditi“, kazao je sociolog Sejo Pašić. „Ako govorimo o izlaznosti rezidentnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, naše procjene govore da je ta izlaznost značajno veća od onoga što operiramo s ovih 42 posto. Govorimo o procentualnom intervalu od 55 do 65 posto građana“, pojašnjava sociolog i demograf Amer Osmić. Tehnologija spriječila zloupotrebe Dio glasova krije se u sivoj zoni, ali je prostor za zloupotrebe sada smanjen zahvaljujući novim tehnologijama. „Samo na posljednjim prijevremenim izborima između 20 i 50 posto potpisa bilo je falsificirano. To sada nije bilo moguće. Vrlo je vjerovatno da je u ovih 220.000 manje birača koji su izašli na izbore i dio zloupotreba koje su se ranije dešavale“, kazao je projekt-menadžer Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović. Pašić: Stranke nisu animirale građane Uz sve to, na rezultat je, kažu stručnjaci, utjecala i politička apatija. „Političke partije se nisu ni jedne sekunde osvrnule na potrebe generacije Z koja danas okreće svijet“, istakao je Pašić. Ni Osmić ne smatra da su političke opcije uspjele ponuditi dovoljno razloga građanima da izađu na izbore. „Političke opcije koje su se natjecale za određene pozicije nisu uspjele animirati građane da izađu i daju svoj glas“, rekao je Osmić. Bilo da je stvarna izlaznost viša od zvanično zabilježene ili ne, činjenica je da je veliki broj građana ostao izvan izbornog procesa. To je poruka koju političke stranke ne bi smjele ignorirati – jer bez povjerenja, motivacije i stvarnog interesa građana izbori gube dio svoje svrhe.
IZVOR: federalna.ba