Šta bi se dogodilo da Zemlja prestane da se okreće?
Zemlja se neprestano okreće oko svoje ose, a iako ljudi to kretanje ne osjećaju, jedna internetska simulacija pokazuje koliko bi posljedice bile katastrofalne kada bi naš planet počeo da usporava i na kraju prestao da se okreće.
Zemlja se neprestano okreće oko svoje ose, a iako ljudi to kretanje ne osjećaju, jedna internetska simulacija pokazuje koliko bi posljedice bile katastrofalne kada bi naš planet počeo da usporava i na kraju prestao da se okreće. Važno je naglasiti da je riječ isključivo o teorijskom scenariju, jer ne postoji poznati prirodni mehanizam koji bi mogao jednostavno zaustaviti Zemljinu rotaciju, ali simulacija dobro pokazuje koliko je upravo to kretanje važno za gotovo sve što se nalazi na površini planete. Koliko se brzo Zemlja okreće? Brzina rotacije Zemljine površine najveća je na ekvatoru, gdje iznosi približno 1.670 kilometara na čas. Ukoliko bi planeta počela da usporava, ljudi, automobili, zgrade i drugi predmeti na njenoj površini ne bi automatski gubili brzinu zajedno sa tlom, već bi zbog inercije nastavljali kretanje. Princip je sličan onome što se događa kada automobil naglo zakoči - vozilo usporava ili staje, dok tijelo putnika nastavlja da se kreće prema naprijed sve dok ga ne zaustavi sigurnosni pojas ili neka druga sila. U slučaju Zemlje, međutim, početne brzine bile bi neuporedivo veće. Da li bi ljudi i predmeti počeli da lete? Prema simulaciji, kako bi se brzina Zemljine površine smanjivala, ljudi bi sve teže održavali ravnotežu, dok bi predmeti, vozila, saobraćajni znakovi i drugi objekti počeli da se odvajaju od tla i nastavljaju da se kreću prema istoku. Daljim usporavanjem situacija bi postajala još dramatičnija - građevine bi počele da se ruše, a njihovi dijelovi i drugi predmeti pretvorili bi se u krhotine koje bi ogromnom brzinom jurile površinom. U krajnjoj fazi simulacije infrastruktura bi bila gotovo potpuno uništena, dok bi se ljudi i veliki objekti i dalje kretali zahvaljujući brzini koju su imali prije usporavanja planete. Zašto se sve ne bi zaustavilo zajedno sa Zemljom? Odgovor leži u inerciji, odnosno osobini tijela da zadrži svoje stanje kretanja sve dok neka sila ne počne da djeluje na njega. Iako nam se dok stojimo na tlu čini da mirujemo, zapravo se zajedno sa Zemljom, atmosferom, okeanima i svime oko nas krećemo velikom brzinom. Kada bi se rotacija tla zaustavila ili naglo usporila, tijelo čovjeka nastavilo bi da se kreće u smjeru prethodne rotacije, zbog čega bi scenario podsjećao na ekstremno naglo kočenje pri ogromnoj brzini. Da li bi na polovima bilo bezbjednije? Posljedice ne bi bile jednake na svim dijelovima planete jer brzina rotacije Zemljine površine zavisi od udaljenosti od njene ose. Dok se područje ekvatora kreće brzinom većom od 1.600 kilometara na čas, površinska brzina na samom Sjevernom i Južnom polu praktično je jednaka nuli. Poređenja radi, u Njujorku je brzina Zemljine površine usljed rotacije približno 1.270 kilometara na čas. Zbog toga bi osoba koja se nalazi veoma blizu jednog od polova imala znatno manju početnu brzinu od nekoga ko se nalazi na ekvatoru i samim tim bila bi manje izložena prvom udaru. Međutim, ni polovi ne bi predstavljali sigurno utočište zbog globalnih posljedica koje bi uslijedile. Šta bi se dogodilo sa okeanima? Jedan od najvećih problema predstavljale bi ogromne količine vode, jer ni okeani ne bi jednostavno prestali da se kreću zajedno sa Zemljinom površinom. Voda bi zbog inercije nastavila svoje kretanje, što bi dovelo do ogromnog premještanja okeanskih masa, poplava i razornih talasa. U raspravama o simulaciji upravo se mogućnost katastrofalnih cunamija navodi kao jedna od najstrašnijih posljedica takvog scenarija navodi Klik. Prikazana simulacija pritom pretpostavlja postepeno usporavanje planete, dok bi gotovo trenutno zaustavljanje rotacije imalo još razornije posljedice. Kakvi bi vjetrovi pogodili planetu? Ni Zemljina atmosfera ne bi se automatski zaustavila, već bi vazdušne mase zbog inercije nastavile da se kreću preko površine. To bi stvorilo ekstremno snažne vjetrove koji bi pogađali ogromna područja i dodatno uništavali infrastrukturu, šume, vozila i praktično sve što nije dovoljno čvrsto povezano sa tlom. Takva katastrofa ne bi bila ograničena na pojedine države ili kontinente, već bi posljedice bile globalne. Ipak, nema razloga za strah od ovakvog scenarija - Zemlja se ne nalazi pred iznenadnim prestankom rotacije niti je poznata prirodna sila koja bi mogla izazvati takav događaj, a simulacija prije svega služi kao ilustracija koliko je stalno okretanje naše planete važno za svijet kakav poznajemo.
IZVOR: nezavisne.com