Vehid Šehić: Semir Efendić zna kako se vodi stranka
Vehid Šehić, gost podcasta “Direktno sa Vildanom”, govorio je o izbornim rezultatima, novim tehnologijama, pobjednicima i gubitnicima izbora
Smatra da zasluge za provođenje izbora pripadaju i Centralnoj izbornoj komisiji, ali ističe da bez intervencija visokog predstavnika nove tehnologije ne bi ni bile uvedene. Posebno je ukazao na činjenicu da su upravo političke snage koje su se protivile novim tehnologijama nakon izbora počele isticati njihove prednosti. - Kada oni kažu: “Možemo mi bez tutora”, ne možemo. Mi smo država s posebnim potrebama. Nažalost. I meni teško pada da neko ko dođe sa strane, kao staratelj, vodi računa o nama. Ali, moram reći, zahvaljujući njemu, mi imamo ovo, istakao je Šehić. Izbori su pokazali koliko su birači i dalje vezani za političke strukture. Govoreći o kampanji, Šehić je ocijenio da su politički protivnici mnogo češće bili meta napada unutar istih biračkih i nacionalnih korpusa, dok se veoma malo govorilo o konkretnim ekonomskim programima. Posebnu pažnju posvetio je rezultatu Semira Efendića i Stranke za BiH. Efendićev rezultat za Šehića predstavlja jedno od najvećih izbornih iznenađenja. - On je tu stranku podigao iz mrtvih. Napravio je nevjerovatan rezultat i tu mu treba odati priznanje, da zna organizovati stranku, da zna njom upravljati, kaže Šehić i dodaje da unutar SBiH postoje demokratskiji odnosi i prostor za unutrašnji dijalog, što smatra važnim i za uspjeh političke organizacije. Drugačije vidi rezultat Bakira Izetbegovića. Podsjeća da je Izetbegović ponovo izgubio utrku za Predsjedništvo BiH, dok je SDA osvojila znatno više glasova od svog predsjednika. - Kada bi vladao razum, on bi trebao da podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke. Pokazalo se da veliki broj članova SDA nije glasao za svog predsjednika, ističe Šehić. Kritikuje obećanja iz kampanje koja, smatra, nisu bila realna, te dodaje da bi se Izetbegović možda trebao ugledati na Efendića. Kada je riječ o samom izbornom procesu, Šehić nije pronašao nepravilnost za koju cijeni da je mogla uticati na konačan rezultat. Zbog toga smatra mogućim da ne bude potrebe za poništavanjem glasanja ni na jednom biračkom mjestu. Niska izlaznost, međutim, ostaje ozbiljan problem. Šehić odbacuje prebacivanje odgovornosti na građane. Ključni razlog, smatra, jeste izgubljeno povjerenje u političare, ali i dugogodišnje nepovjerenje u sam izborni proces. Upravo bi nove tehnologije, vjeruje, mogle vratiti dio tog povjerenja i probuditi osjećaj odgovornosti građana prema državi. Tu Šehić dolazi do onoga što naziva ustavnim patriotizmom. Za njega patriotizam nije samo deklarativna ljubav prema BiH nego poštivanje njenog Ustava, institucija i njihovih odluka. - Patriotizam je da poštujem Ustav svoje države, da poštujem institucije svoje države, odluke institucija države. I da te institucije rade po pravilima institucija, a ne stranačkim telefonskim pozivima, napominje. U razgovoru se otvorilo i pitanje Milorada Dodika, njegovog političkog djelovanja i pozicije unutar SNSD-a. Pred sami finiš kampanje najavio je da će biti premijer Republike Srpske. - Ako bi došlo do pomilovanja, to mora biti jednoglasna odluka svih članova Predsjedništva BiH. Mislim da ovdje neće biti te saglasnosti za pomilovanje, govori Šehić, kojem je indikativno to koliko je SNSD i dalje vezan upravo za Dodika. Odgovornost za stanje opozicije u RS-u, međutim, ne prebacuje na Dodika. - Ako ona djeluje tako da ih neko može posvađati, to nije opozicija. To je nešto neprihvatljivo, kaže Šehić. Vlast se, smatra, prečesto doživljava kao mogućnost sticanja moći i bogatstva, umjesto kao odgovornost prema građanima. - Taj materijalni interes kod mnogih od njih je mogućnost korupcije, otimanja, enormnog obogaćenja. Oni to vide kao dio kolača, oni vlast vide kao moć, govori Šehić i naglašava da se korupcija ne može svesti samo na najviše nivoe vlasti. - Kod nas je korupcija endemska. Ona je metastazirala u sve pore života. Mi često gledamo visoku korupciju, ali kada se spustite, to je isto, samo taj kolač dolje nije veliki kao ovaj gore, govori Šehić. Upravo bi borba za političke pozicije mogla odrediti i buduće koalicije. Šehić smatra da će u FBiH morati doći do dogovora SDA i HDZ-a BiH. Istovremeno vjeruje da bi se dio političkih odnosa mogao relaksirati nakon izbora Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, jer više ne postoji argument da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Govori i o biračkom spisku na kojem se nalazi oko 3,4 miliona ljudi. Prema zakonskim pravilima, objašnjava, taj broj jeste realan, jer svaki punoljetni državljanin BiH s odgovarajućim dokumentima ulazi u Centralni birački spisak bez obzira na to živi li u zemlji ili inostranstvu. Priznaje da je glasanje putem pošte ranije bilo izloženo ozbiljnim zloupotrebama, zbog čega je CIK pooštrio pravila, uveo online prijave i obavezu potpisivanja obrazaca. Interes dijaspore za izbore vremenom se smanjuje, ali Šehić smatra da bi država trebala graditi ozbiljniji odnos prema ljudima koji žive izvan BiH. - Zašto nemamo ministarstvo za dijasporu? Hrvatska ima. Rodna gruda je rodna gruda, tu si ti svoj na svome, ističe Šehić i dodaje da je problem to što je teško očekivati veća ulaganja dijaspore u zemlju opterećenu korupcijom, organizovanim kriminalom i nepotizmom. Formiranje zakonodavne vlasti očekuje u ovoj godini. - Nakon objave službenih i konačnih rezultata počinju teći zakonski rokovi, a nakon zakonodavne slijedi formiranje izvršne vlasti. Mnogo veća nepoznanica jeste kakve će koalicije nastati i na čemu će biti zasnovane, govori Šehić, koji želi pregovore bez ultimatuma. Posebno je skeptičan prema deklarativnoj podršci evropskim integracijama. Smatra da dio političara koji se javno predstavljaju kao zagovornici ulaska BiH u EU, zapravo nemaju interes da zemlja postane njena članica. - Ja se bojim da i ovi koji su pobijedili i ovi koji govore da su za EU nisu oni za Uniju. Jer, kad uđemo u EU, njih nema na političkoj sceni, zaključuje.
IZVOR: oslobodjenje.ba