Institucije nisu osigurale pretpostavke za efikasno upravljanje sredstvima naknada od termoelektrana
Nadležne institucije nisu osigurale potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje sredstvima naknada od termoelektrana, što je ograničilo njihov doprinos ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša u lokalnim zajednicama.
Nadležne institucije nisu osigurale potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje sredstvima naknada od termoelektrana, što je ograničilo njihov doprinos ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša u lokalnim zajednicama. To je zaključio Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine nakon provedene revizije kojom su bile obuhvaćene jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze termoelektrane i koje upravljaju predmetnim naknadama - Grad Tuzla i Općina Kakanj, te Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Vremenski obuhvat revizije je od 2023. do 2025. Iz Ureda navode da Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana, kao ni njegove posljednje izmjene i dopune, ne uređuje dovoljno jasno sva pitanja značajna za efikasno upravljanje naknadama od termoelektrana. Uprkos upućenim inicijativama, nisu jasno definisani svrha i namjena korištenja sredstava, udjeli ulaganja namjenskih sredstava, kao ni obaveza sveobuhvatnog izvještavanja o njihovom korištenju i nadzor. Ističu da planiranje korištenja naknada od termoelektrana u jedinicama lokalne samouprave nije zasnovano na sistematičnom utvrđivanju prioriteta, niti je uređeno internim aktom. Nisu definisani specifični i mjerljivi ciljevi zaštite okoliša niti jasni kriteriji odabira korisnika. Način korištenja sredstava prema zakonom propisanim namjenama značajno se razlikuje između jedinica lokalne samouprave. Grad Tuzla je tokom posmatranog perioda sredstva u najvećem obimu usmjeravao na komunalnu infrastrukturu (49 posto), u okviru koje je finansirao i infrastrukturne projekte koji doprinose zaštiti okoliša. Osim toga, ulaganja Grada Tuzle u programe zaštite okoliša i energetske efikasnosti iznosila su 35 posto. Općina Kakanj je dominantan dio sredstava (95 posto) usmjerila na aktivnosti koje je označila kao lokalni ekonomski razvoj, dok je u potpunosti izostalo finansiranje projekata i aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša i energetske efikasnosti, koja predstavlja prvu od zakonom utvrđenih namjena za korištenje ovih sredstava. Nije uspostavljeno transparentno i sistematično izvještavanje o utrošku naknada od termoelektrana, koje bi sadržavalo i evaluaciju efekata finansiranih programa i projekata. Na osnovu nalaza revizije Ured je dao preporuke usmjerene na unapređenje regulatornog okvira i procesa planiranja, korištenja, nadzora i praćenja realizacije sredstava naknada od termoelektrana, saopćeno je iz Ureda za reviziju institucija u FBiH.
IZVOR: federalna.ba