Donja Jablanica bez pravde i doma: Obnova spora, istraga vraćena na početak
Dok mještani uzalud čekaju obećane domove, Tužilaštvo FBiH preuzelo je predmet zbog grešaka u istrazi nelegalnog kamenoloma. Detalje gledajte večeras u specijalnoj emisiji na O Kanalu
Dvije godine nakon tragedije koja ih je zadesila, stanovnici Donje Jablanice imaju još mnogo pitanja koja se trenutno bez odgovora. Prvo pitanje jeste, zašto još uvijek nije završena obnova stambenih objekata i infrastrukture. Nakon 4. oktobra 2024. kada se desetine tona stijena, blata i kamenja, praćeni vodenom bujicom sručila velikom snagom na ovo naselje usljed čega je osamnaest stanovnika u Donjoj Jablanici i jedno u selu Zlate poginulo, a potpuno uništeno više od 20 kuća, te oko 50 oštećeno, stizale su brojne najave kako će institucije sve učiniti da unesrećeni što prije dobiju obnovljene domove. Sada je jasno da su ta obećanja baš poput predizbornih, mnogo slatkorječivosti, a realizacije ni približno dovoljno. Osim pomoći, kako kažu u Donjoj Jablanici, dobrih ljudi širom BiH i svijeta koja se realizovala apreko organizacija Pomozi.ba, Crvenog križa, Islamske zajednice, očekivali su i da će institucije uraditi ono zbog čega postoje. No, nisu. Čak ni odvodni kanali još uvijek nisu očišćeni, što svakako ne uliva spokoj ukoliko bi se ponovile velike padavine. - Ono što nas brine je obnova insfrastrukture, a za to su nažalost institucije najviše odgovorne i nekako to uvijek zadnje ide. Iako je i ovo sporo sa kućama, ali evo kada znamo da će biti nekako se lakše osjećamo, kaže Ćamila Imamović, predsjednica MZ Donja Jablanica. Mnogi su se pouzdali u obećanja i čekali su da krene program obnove, no dvije godine kasnije još su na početku. Obnove nekih kuća nema. Uzalud su čekali proteklo vrijeme svi kojima će kuće odnosno ruševine biti označene da pripadaju tzv „crvenoj zoni“, gdje gradnja nije moguća. - Kuća je sada u crvenoj zoni. Porušena skorz. Brat je poginuo. Pružena ruka UNDP-u, slažeš li se sa jednom drvenom barakom koja vrijedi 12000 eura i da imam svoje zemljište da mi se dodjeli, Ja sam pružio ruku i rekao imam zemljište. U Donjoj Jablanici sam živio 63 godine, samo da imam gdje doći. Potpisano, čestitano i ništa. Izgubio ja svo moguće vrijeme, izgubio dvije godine, razočaran je mještanin Donje Jablanice Safet Hindić. Bez odgovora je još jedno pitanje: da li se tragedija mogla izbjeći i ako jeste, ko je odgovoran što nije spriječena. Nedugo nakon nesreće plasiraju se prve nezvanične informacije o uzroku odrona kamenja na kuće u Donjoj Jablanici. Većina je ukazala na kamenolom iznad naselja, u vlasništvu firme „SANI“ iz Jablanice, vlasnika Dženana Honđe.Ispostaviće se da ova firma bila registrovana samo za obradu kamena. Nije imala koncesiju, niti okolišnu dozvolu za ovaj kamenolom, nego samo urbanističku suglasnost za geološka istraživanja koju je izdalo Općinsko vijeće Jablanice 2011. godine. Različita su bile informacije u javnosti o tome da li je kamenolom bio aktivan u godinama prije tragedije, odnosno kada je prestala eksploatacija te da li su vršeni bilo kakvi radovi na tom području. - Prvih 4 ili pet godina u tom kamenolomu su se dešavale strašne eksplozije, tlo je podrhtavalo na naše kuće najbliže kamenolomu, na jedno 500 metara vazdušne linije padalo je kamenje po krovu. Miniranje je vršeno bez ikakve kontrole, normi i nestručno, tvrdi Jasmin Maslo, mještanin Donje Jablanice Istragu o uzrocima nesreće započelo je tužilaštvo Hercegovačko-neretvnaskog kantona. Kako su tada naveli, pored saslušanja više osoba, izuzeli su dokumentaciju iz Ministarstva privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona te firme SANI. Jedan od naših sagovornika uz uslov anonimnosti tvrdi da je kamenolom prethodnih godina koristila druga firma za odlaganje svog kamenog otpada koji je sadržavao tzv. crni granit. Na pojavu crnog granita na području kamenoloma iznad Donje Jablanice ukazano je i u preliminarnom izvještaju Federalnog zavoda za geologiju o inženjersko-geološkim istraživanjima na tom području, gdje su locirani tragovi crnog granita duž odrona kamenja koji je uzročnik smrti više osoba. - Sedmi dan poslije tragedije je po naredbi tužilaštva traženo da zavod za geologiju snimi Donju Jablanicu. Taj izvještaj je trebao biti gotov za 15 dana. Preliminarni izvještaj smo dobili poslije izbora u Jablanici. Nije slučajno, dok smo mi tražili mrtve neko je vodio kampanju. Ti isti koji su vodili kampanju imali su uticaj na Zavod za geologiju, a kasnije su vjerovatno sa tim ljudima preko nekih firmi pravili ugovore da se rade elaborati o Donjoj Jablanici koje je trebao Zavod da uradi besplatno, a neko ih je naplatio. I na tragediji su se mnogi napunili džepovi, navodi Damir Šabanović, koji je bio načelnik Općine Jablanica u vrijeme tragedije. Nakon što je Tužilaštvo Hercegovačkog kantona 15 mjeseci vodilo istragu bez rezultata, predmet prije nekoliko mjeseci preuzimaju tužioci Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK). Oni su predmet počeli iznova, iz jednostavnog ali važnog razloga - kako bi izvršili zakonito prikupljanje i provjeru dokaza ili u prevodu da isprave greške u istrazi Tužilaštva HNK. Za to će trebati dodatno vrijeme. Dvije godine stanovnici Donje Jablanice tako žive između nadanja u povratak životu barem donekle sličnom kao u vrijeme prije tragedije i očekivanja da od zvaničnih institucija konačno saznaju ima li i čije odgovornosti za ono što se dogodilo. U konačnici, da ne dožive ono što se često dešava na ovom prostorima, ostanu upamćeni kao žrtve bez pravde.
IZVOR: oslobodjenje.ba