Svjetska banka: Ekonomski rast u Evropi i Centralnoj Aziji usporit će na 2,2 posto
Ekonomski rast u Evropi i Centralnoj Aziji ove godine trebao bi usporiti na 2,2 posto, jer više cijene energije, povećana globalna neizvjesnost i slabiji rast trgovinskih partnera opterećuju ekonomsku aktivnost, saopćila je u utorak Svjetska banka.
Ekonomski rast u Evropi i Centralnoj Aziji ove godine trebao bi usporiti na 2,2 posto, jer više cijene energije, povećana globalna neizvjesnost i slabiji rast trgovinskih partnera opterećuju ekonomsku aktivnost, saopćila je u utorak Svjetska banka. Prema najnovijem ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju pod nazivom „Making AI Work: Jobs, Firms, and Productivity“, rast je 2025. godine iznosio 2,6 posto. Usporavanje je široko rasprostranjeno i odražava slabije izglede u većini zemalja regije, iako ekonomije u razvoju nastavljaju pokazivati otpornost. Ekonomija Turske trebala bi porasti 2,8 posto u 2026, 3,8 posto u 2027. i 4,5 posto u 2028. godini. Očekuje se da će restriktivne ekonomske politike i viši troškovi uvozne energije ove godine usporiti rast Turske, dok bi njen rast u 2027. i 2028. trebao značajno doprinijeti regionalnom oporavku. Umjetna inteligencija mogla bi pomoći rastu produktivnosti U izvještaju se navodi da bi vještačka inteligencija mogla pomoći u preokretanju trenda usporavanja produktivnosti i ponovnom podsticanju ekonomskog rasta, ali da nedostaci u vještinama, računarskim kapacitetima i spremnosti podataka ostaju prepreke. Otprilike svaki peti radnik u regiji radi na radnom mjestu koje je značajno izloženo utjecaju vještačke inteligencije, dok manje od jedne od deset kompanija trenutno koristi ovu tehnologiju, uglavnom za osnovne zadatke. Bliski istok suočen s ekonomskim posljedicama sukoba U odvojenom izvještaju za Bliski istok, Sjevernu Afriku, Afganistan i Pakistan, Svjetska banka predviđa pad od 2,1 posto ove godine, nakon rasta od 3,3 posto u 2025. Sukob koji je počeo u februaru donio je značajne ekonomske troškove, a zatvaranje Hormuškog tjesnaca najviše je pogodilo zaljevske izvoznike nafte. Za razliku od prethodnih energetskih šokova, koji su uglavnom pogodovali izvoznicima nafte, smanjeni obim izvoza doveo je do pada proizvodnje i državnih prihoda. Posljedice se osjećaju i u turizmu, avijaciji i logistici, dok neizvjesnost utječe na finansijska tržišta i poslovno povjerenje. Rast u Africi ubrzava, AI podržava izvoz u istočnoj Aziji Rast u subsaharskoj Africi trebao bi ubrzati na 4,3 posto u 2026. sa 4,1 posto prošle godine, što je za 0,3 procentna poena više od projekcije Svjetske banke iz aprila. Regija je ostala otporna uprkos geopolitičkim tenzijama, klimatskim šokovima, smanjenju razvojne pomoći i fiskalnim pritiscima. Očekuje se da će istočna Azija i Pacifik ove godine ostvariti rast od 4,5 posto, čemu u nekoliko ekonomija doprinosi proizvodnja i izvoz visokotehnoloških proizvoda povezanih s rastom globalnih ulaganja u vještačku inteligenciju. Svjetska banka povećala je prognozu rasta za 2026. godinu za Vijetnam na 7,4 posto, Maleziju na 5,1 posto i Tajland na dva posto. Ekonomije pacifičkih ostrva, međutim, suočavaju se sa slabijim izgledima zbog izloženosti višim troškovima energije i ograničenim mogućnostima za ublažavanje vanjskih šokova. Latinska Amerika i Karibi trebali bi ove godine ostvariti rast od 2,2 posto, u poređenju s 2,4 posto u 2025. Svjetska banka navodi da su snažniji okviri ekonomskih politika, privatne investicije i poboljšano povjerenje pomogli pojedinim zemljama da ostvare rezultate iznad regionalnog prosjeka. Domaća potražnja podržava rast u Južnoj Aziji Očekuje se da će rast u Južnoj Aziji ove godine dostići 6,9 posto, što je više od ranijih projekcija, prije usporavanja na 6,7 posto u 2027. godini. Snažna domaća potražnja, podržana prilivom doznaka i nedavnim strukturnim reformama, pomogla je regiji da izdrži globalne šokove. Svjetska banka upozorila je da bi dugotrajno visoke cijene energije mogle povećati inflaciju i pooštriti finansijske uslove, dok bi snažan El Niño mogao negativno utjecati na poljoprivredu i sigurnost hrane. Nagli preokret globalnih ulaganja u vještačku inteligenciju također bi mogao izazvati finansijske pritiske.
IZVOR: federalna.ba