EU se priprema za nove članice: Mijenja se način odlučivanja, uvode se mehanizmi protiv blokada i nazadovanja
U dokumentu se navodi kako se postojeći okvir Ugovora, kao i budući ugovori o pristupanju, mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica
Kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila u svom govoru o stanju Unije 2023. godine i u skladu s mandatom Evropskog vijeća, danas predstavljene mjere imaju za cilj pripremiti upravljanje Unijom, njene politike i budžet za buduće proširenje. Istovremeno se predviđa jačanje zaštite vrijednosti Unije i vladavine prava. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je: - Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu. Dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi. Drugim riječima, potrebno je pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim okolnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije. Priprema za veći broj članica U danas predstavljenom paketu Komisija daje detaljnu procjenu svojih politika u svjetlu budućih proširenja. U dokumentu se navodi kako se postojeći okvir Ugovora, kao i budući ugovori o pristupanju, mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica. Predložene su i brojne zaštitne mjere za buduće ugovore o pristupanju, uključujući snažnije sektorske zaštitne mehanizme i novu institucionalnu zaštitnu klauzulu. Cilj je osigurati da se obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora nastave dosljedno ispunjavati i nakon pristupanja. Paketom se dodatno jača proces postepene integracije kroz koherentniji, strukturiraniji i predvidljiviji postupak. Unaprijeđeni proces trebao bi pomoći zemljama kandidatkinjama da se pripreme za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama Unije, pod uslovom da ispune potrebne kriterije. Na taj način mogu se izgraditi administrativni kapaciteti, ojačati spremnost za pristupanje i ostvariti konkretne koristi za građane i poslovne subjekte u EU-u i zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, još prije samog članstva. Učešće bi i dalje bilo zasnovano na zaslugama i ispunjavanju uslova, bilo bi reverzibilno te bi zavisilo od spremnosti u pojedinim oblastima politika i strateške usklađenosti. Današnji paket predstavlja doprinos strateškoj raspravi među državama članicama o proširenju i reformama, uključujući razgovore na sastanku Evropskog vijeća u oktobru. Također će usmjeravati rad s Evropskim parlamentom i Vijećem na institucionalnim i operativnim prilagodbama potrebnim za buduća pristupanja. Prilagođavanje politika Revidirane politike predstavljene danas pokazuju da Unija može primiti veći broj članica u okviru postojećeg okvira Ugovora i ugovora o pristupanju. U svim oblastima politika administrativni kapaciteti i njihova provedba predstavljaju zahtjeve koji se najčešće ponavljaju, kako unutar EU-a tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja. Vještine, regulatorni i nadzorni kapaciteti, interoperabilni sistemi i saradnja među upravama moraju biti ojačani prije pristupanja. Kada je riječ o budžetskim aranžmanima, revidirane politike naglašavaju da se iz budžeta Unije mogu finansirati nove države članice, uz istovremeni nastavak finansiranja postojećih prioriteta Unije. U okviru prijedloga narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028. do 2034. godine, zemlje kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale u okviru instrumenta Globalna Evropa. Nakon pristupanja, finansiranje bi se nastavilo kroz nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg. Poseban pristup za Ukrajinu Kada je riječ o Ukrajini, zbog obima, strukture i veoma visoke produktivnosti njenog poljoprivrednog sektora, ciljanim aranžmanima trebalo bi znatno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode. Istovremeno bi Ukrajini trebalo pomoći da ponovo ostvari pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama. Jačanje upravljanja U postojećem geopolitičkom okruženju EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi donošenje odluka bilo brže i djelotvornije. Maksimalnim korištenjem mogućnosti koje pružaju Ugovori, Unija može ojačati sposobnost djelovanja, pripremiti se za buduće članice i biti bolje osposobljena za budućnost. U tom cilju Komisija će nastaviti zagovarati korištenje klauzula premošćivanja ("passerelle clauses") kako bi se u ključnim oblastima, kao što su sankcije, porezne prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici, prešlo s jednoglasnog glasanja na odlučivanje kvalifikovanom većinom. Osim toga, Komisija će preispitati prijedloge koji su još u proceduri kako bi utvrdila gdje bi pojačana saradnja mogla pomoći u prevazilaženju dugotrajnih blokada. U oblasti proširenja Komisija predlaže korištenje glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i donošenje drugih međufaza odluka u pristupnim pregovorima, čime bi proces postao dinamičniji. Komisija također predlaže da se s Evropskim parlamentom i Vijećem razmotre djelotvorniji načini vođenja postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove. Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava i dalje će služiti kao glavni instrumenti praćenja, pri čemu će izvještavanje o vladavini prava biti prošireno i na druge zemlje kandidatkinje kada za to budu spremne. Postepena integracija kandidatkinja Bliža integracija trebala bi donijeti konkretne koristi građanima i poslovnim subjektima u EU-u, kao i u zemljama kandidatkinjama. Komisija će napraviti pregled postojećih instrumenata postepene integracije i utvrditi mogućnosti za njeno produbljivanje u strateškim sektorima kao što su energetika, transport, digitalni sektor i odbrana. Time će se dopuniti i ojačati proces pristupanja, izgraditi administrativni kapaciteti i međusobno povjerenje, pri čemu će integracija i dalje biti zasnovana na ispunjavanju uslova i biti reverzibilna. Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge s partnerima u procesu proširenja kako bi pratila napredak, utvrđivala mogućnosti i rješavala nedostatke u postepenoj integraciji. Nove zaštitne mjere Kao što je najavljeno u Komunikaciji o politici proširenja EU iz 2025. godine, budući ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati snažnije zaštitne mjere u slučaju ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora. Komisija danas predlaže zajednički okvir za te zaštitne mjere. Budućim ugovorima o pristupanju ojačale bi se postojeće sektorske zaštitne mjere i uvela nova institucionalna zaštitna mjera. Konkretno, period tokom kojeg se zaštitne mjere mogu aktivirati u oblastima kao što su ekonomija, unutrašnje tržište te pravosuđe i unutrašnji poslovi bio bi značajno produžen nakon pristupanja. Posebna institucionalna zaštitna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji (UEU) i načela lojalne saradnje. U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključivati suspenziju prava glasa u Vijeću. Prema potrebi, mogli bi se koristiti i prijelazni aranžmani, uključujući one koji se odnose na slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima. Nova država članica također bi se, na ograničeni period, mogla obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova. Naredni koraci Komisija poziva Evropsko vijeće i Evropski parlament da nastave rasprave te unaprijede institucionalne pripreme i mjere u okviru politika. U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi. Također će predstaviti koherentan pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti. Komisija će sarađivati s državama članicama i zemljama kandidatkinjama kako bi se pristupni pregovori uskladili s unutrašnjim pripremama Unije. Kako su nastale nove mjere U svom govoru o stanju Unije 2023. godine predsjednica Ursula fon der Lajen pozvala je Uniju da pokaže odlučnost jednaku odlučnosti zemalja obuhvaćenih procesom proširenja te najavila reviziju politika prije proširenja. Deklaracijom iz Grenade, usvojenom iste godine, utvrđene su paralelne odgovornosti zemalja obuhvaćenih procesom proširenja da napreduju u provođenju reformi i Unije da izvrši potrebne unutrašnje pripreme. U Komunikaciji Komisije iz marta 2024. godine o preispitivanju politika prije proširenja utvrđen je program rada koji obuhvata četiri oblasti: vrijednosti, politike, budžet i upravljanje. U junu 2024. godine Evropsko vijeće usvojilo je plan za budući rad na unutrašnjim reformama i pozvalo Komisiju da predstavi detaljna preispitivanja politika, s operativnim elementima, u te četiri oblasti. U Političkim smjernicama za period od 2024. do 2029. godine Komisija se obavezala da će iznijeti prijedloge za jačanje sposobnosti Unije za djelovanje. Istovremeno je Evropski parlament utvrdio svoj stav kroz prijedloge za reformu Ugovora iz 2023. godine te izvještaj i rezoluciju iz 2025. godine o institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju.
IZVOR: avaz.ba