Dok su ga optuživali za zlostavljanje maloljetnika, Crkva ga gurala ka vrhu
Uprkos optužbama za seksualno zlostavljanje maloljetnog sjemeništarca, svećenik je godinama napredovao u crkvenoj hijerarhiji, a njegovo ime spominjalo se i među mogućim kandidatima za biskupa
Svećenik protiv kojeg su iznesene optužbe za seksualno zlostavljanje maloljetnog sjemeništarca godinama je napredovao unutar Katoličke crkve, dobijao visoke funkcije i počasti, a u jednom trenutku njegovo ime pojavilo se i u kontekstu mogućeg imenovanja za biskupa. Istovremeno su crkvene institucije bile upoznate s navodima koji datiraju još s početka 2000-ih. Slučaj se odnosi na polaznika Malog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati koji je, prema navodima iz istrage, imao 16 godina kada je početkom 2000-ih došlo do seksualnog zlostavljanja. O optužbama je u junu 2022. godine bio obaviješten i tadašnji zagrebački nadbiskup, a danas predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, Dražen Kutleša. Zagrebačka nadbiskupija navela je da je nakon saznanja o optužbama postupao u skladu s tada važećim propisima te podržao utvrđivanje činjenica i odgovornosti. Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije donesena je odluka koja otvara novo pitanje. Početkom 2023. godine Hrvatskoj biskupskoj konferenciji produžen je mandat svećeniku protiv kojeg su postojale optužbe, i to u jednom od važnih tijela povezanih s katoličkim školama. Nije poznato da li su prije te odluke svi biskupi bili upoznati sa svim informacijama koje je Kutleša imao. Dio crkvenih krugova, prema dostupnim navodima, za slučaj je znao godinama. Službena vatikanska istraga pokrenuta je u februaru 2023. godine, otprilike mjesec nakon produženja mandata. Ipak, svećenik tada nije udaljen s dužnosti. Naprotiv, dvije i po godine kasnije, u augustu 2025., imenovan je za župnika u Požeškoj biskupiji. Na toj funkciji ostao je gotovo godinu dana, sve dok nije razriješen nakon novinarskog upita upućenog biskupu. Crkveni propisi predviđaju mogućnost privremenog udaljavanja svećenika s dužnosti kada se pokrene istraga, posebno u slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje maloljetnika. Takva mogućnost, prema navodima iz slučaja, nije iskorištena. To nije bio ni prvi put da je svećenik napredovao uprkos ranijim optužbama. Prije desetak godina tadašnji požeški biskup Antun Škvorčević imenovao ga je kanonikom, što predstavlja jednu od značajnijih crkvenih počasti. Posebno intrigantan dio slučaja odnosi se na mogućnost da je svećenik bio razmatran i kao kandidat za biskupa. U to vrijeme bio je jedan od bliskih saradnika biskupa Škvorčevića i uživao njegovu podršku. Budući da su prijedlozi za biskupska imenovanja povjerljivi, nije moguće potvrditi da li je njegovo ime formalno bilo na listi kandidata. Ipak, informacije o slučaju stigle su i izvan Hrvatske. Bečki nadbiskup, kardinal Christoph Schönborn, 2018. godine uputio je pismo tadašnjem vatikanskom Dikasteriju za biskupe, upozoravajući da se među potencijalnim kandidatima nalazi svećenik opterećen optužbama za seksualno zlostavljanje maloljetnika. Schönborn je informacije dobio direktno od žrtve, a prema dostupnim navodima, hrvatske biskupe u više navrata upozoravao je na slučaj. Izrazio je i sumnju da bi moglo biti riječ o širem problemu zataškavanja. Da li je upravo to upozorenje utjecalo na to da svećenik ne bude imenovan za biskupa, nije potvrđeno. Dok je svećenik napredovao kroz crkvenu hijerarhiju, osoba koja ga je optužila za zlostavljanje suočavala se s posljedicama slučaja. Prema navodima iz dostupnih izvještaja, zlostavljani mladić i njegov kolega, koji je prvi prijavio slučaj, bili su izloženi prijetnjama i šikaniranju. Vatikanska istraga u međuvremenu je zaključila da su optužbe vjerodostojne. Požeškom biskupu Ivi Martinoviću potom je naloženo da provede izvansudski upravni kanonski postupak. Takav postupak predviđen je za situacije u kojima postoji dovoljno elemenata za dalje postupanje, a uključuje i očitovanje optuženog prije donošenja odluke. Međutim, konačna odluka još nije donesena. Nalog Dikasterija za nauk vjere stigao je još u aprilu, ali je postupak trenutno u mirovanju. Iz Hrvatske biskupske konferencije poručili su da je zaustavljen na izričit zahtjev policije kako se ne bi ugrozio civilni postupak. Takvo objašnjenje izazvalo je pitanja u dijelu crkvenih krugova. Kritičari smatraju da je vatikanska istraga već završena i da su prikupljeni relevantni dokazi i iskazi, zbog čega dovode u pitanje potrebu za daljnjim odgađanjem crkvenog postupka. Slučaj tako i dalje ostaje bez konačnog epiloga, dok istovremeno otvara šire pitanje načina na koji je Katolička crkva postupala prema optužbama za seksualno zlostavljanje maloljetnika i kako je bilo moguće da svećenik protiv kojeg su postojale ozbiljne optužbe godinama zadržava funkcije i napreduje u hijerarhiji.
IZVOR: oslobodjenje.ba