Tužilaštvo nije slučajno griješilo: Ko je odgovoran za tragediju u Jablanici?
Tema magazina “Ovjereno” Medijske grupacije Oslobođenje bila je druga godišnjica katastrofalnih poplava s fokusom na Donju Jablanicu
U noći s 3. na 4. oktobar 2024. godine u Donjoj Jablanici stradalo je 18 osoba, te još jedna u selu Zlate, dok je u Fojnici i Konjicu poginulo još osam stanovnika BiH. Dvije godine nakon tragedije, stanovnici Donje Jablanice imaju mnogo pitanja koja su trenutno bez odgovora. Prvo je zašto još nije završena obnova stambenih objekata i infrastrukture. Nakon 4. oktobra 2024, kada su se desetine tona stijena, blata i kamenja, pokrenutih vodenom bujicom sručile velikom snagom na ovo mjesto, usljed čega je 19 osoba izgubilo život, a potpuno uništeno više od 20 kuća, te oko 50 oštećeno, stizale su brojne najave kako će institucije sve učiniti da unesrećeni što prije dobiju obnovljene domove. Sada je jasno da su ta obećanja, baš poput predizbornih, bila slatkorječiva, ali bez konkretne realizacije. Osim pomoći, kako kažu u Donjoj Jablaanici, dobrih ljudi širom BiH i svijeta, realizovane preko organizacija Pomozi.ba, Crvenog križa, Islamske zajednice, očekivali su da će i institucije uraditi ono zbog čega postoje. No, nisu. Čak ni odvodni kanali još nisu očišćeni, što svakako ne ulijeva spokoj ukoliko bi se ponovile velike padavine. - Ono što nas brine je obnova infrastrukture, a za to su, nažalost, institucije najviše odgovorne i to je uvijek zadnje iako je i ovo sporo sa kućama, ali evo, kada znamo da će biti, nekako se lakše osjećamo, kaže Ćamila Imamović, predsjednica MZ Donja Jablanica. Iz organizacije Pomozi.ba nadaju se da će oni koji su izgubili domove uskoro useliti u nove. Upravo Pomozi.ba od pristiglih donacija privodi kraju izgradnju 16 kuća za 20 porodica, te četiri na drugim lokacijama, po željama porodica. Očekivali su da će radovi biti završeni i ranije, ali zbog drugih okolnosti to nije slučaj. - Nakon kupovine zemljišta, nekoliko mjeseci smo čekali na procjenu da je pogodno za gradnju. Morale su se srušiti stare kuće, te odnijeti otpad. I u Konjicu smo za 15 porodica donirali po 100.000 KM, tako da je većina i njih uselila u izgrađene ili obnovljene domove. U Fojnici smo nakon dva-tri mjeseca donirali određena sredstva u zavisnosti koliko je ko bio pogođen poplavama, istakla je za magazin “Ovjereno” Saliha Rokša, glasnogovornica organizacije Pomozi.ba. Također, sve porodice koje su izgubile članice dobile su pomoć od po 30.000 KM. Poručuje Rokša još da bi i organizacijama kao što je Pomozi.ba posao bio puno lakši da su institucije vlasti brže i efikasnije. Mnogi su se pouzdali u obećanja i čekali su da krene program obnove, no dvije godine kasnije još su na početku. Obnove nekih kuća nema, uzalud su čekali proteklo vrijeme svi kojima će kuće, odnosno ruševine, biti označene da pripadaju tzv. crvenoj zoni, gdje gradnja nije moguća. - Kuća je sada u crvenoj zoni, porušena skroz, brat poginuo. Pružena ruka UNDP-u. Slažeš li se sa jednom drvenom barakom koja vrijedi 12.000 eura i da imaš svoje zemljište, da mi se dodijeli. Ja sam pružio ruku i rekao da imam zemljište. U Donjoj Jablanici sam živio 63 godine, samo da imam gdje doći. Potpisano, čestitano i ništa. Izgubio sam svo moguće vrijeme, izgubio dvije godine, razočaran je mještanin Donje Jablanice Safet Hindić. Bez odgovora je još jedno pitanje: da li se tragedija mogla izbjeći i, ako jeste, ko je odgovoran što nije spriječena. Nedugo nakon nesreće plasiraju se prve nezvanične informacije o uzroku odrona kamenja na kuće u Donjoj Jablanici. Većina je ukazala na kamenolom iznad naselja, u vlasništvu firme SANI iz Jablanice, vlasnika Dženana Honđe. Ispostaviće se da je ova firma bila registrovana samo za obradu kamena. Nije imala koncesiju, niti okolišnu dozvolu za kamenolom, nego samo urbanističku suglasnost za geološka istraživanja koju je izdalo Općinsko vijeće Jablanice 2011. godine. Različite su bile informacije u javnosti o tome da li je kamenolom bio aktivan u godinama prije tragedije, odnosno kada je prestala eksploatacija, te da li su vršeni bilo kakvi radovi na tom području. - Prvih četiri ili pet godina u tom kamenolomu su se dešavale strašne eksplozije, tlo je podrhtavalo, na naše kuće, najbliže kamenolomu, na jedno 500 metara vazdušne linije, padalo je kamenje po krovu. Miniranje je vršeno bez ikakve kontrole, normi i nestručno, tvrdi Jasmin Maslo, mještanin Donje Jablanice. Istragu o uzrocima nesreće počelo je Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Kako su tada naveli, pored saslušanja više osoba, izuzeli su dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK-a i firme SANI. Jedan od naših sagovornika, uz uslov anonimnosti, tvrdi da je kamenolom prethodnih godina koristila druga firma za odlaganje svog kamenog otpada, koji je sadržavao tzv. crni granit. Na pojavu crnog granita na području kamenoloma iznad Donje Jablanice ukazano je i u preliminarnom izvještaju Federalnog zavoda za geologiju o inženjersko-geološkim istraživanjima na tom području, gdje su locirani tragovi crnog granita duž odrona kamenja koji je uzročnik smrti više osoba. - Sedmi dan poslije tragedije je po naredbi Tužilaštva traženo da Zavod za geologiju snimi Donju Jablanicu. Taj izvještaj je trebao biti gotov za 15 dana. Preliminarni izvještaj smo dobili poslije izbora u Jablanici. Nije slučajno, dok smo mi tražili mrtve, neko je vodio kampanju. Ti isti koji su vodili kampanju, imali su uticaj na Zavod za geologiju, a kasnije su vjerovatno sa tim ljudima preko nekih firmi pravili ugovore da se rade elaborati o Donjoj Jablanici koje je trebao Zavod da uradi besplatno, a neko ih je naplatio i na tragediji su mnogi napunili džepove, navodi Damir Šabanović, koji je bio načelnik Općine Jablanica u vrijeme tragedije. Nakon što je Tužilaštvo HNK-a 15 mjeseci vodilo istragu bez rezultata, predmet prije nekoliko mjeseci preuzimaju tužioci Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK). Oni su predmet počeli iznova, iz jednostavnog ali važnog razloga - kako bi izvršili zakonito prikupljanje i provjeru dokaza ili u prevodu da isprave greške u istrazi Tužilaštva HNK-a. Za to će trebati dodatno vrijeme. Tragedija, ako se nije mogla izbjeći, svakako je mogla biti manjeg obima, ističe za “Ovjereno” Amarildo Gutić, novinar online magazina Žurnal. Dodaje da mu je iz POSKOK-a rečeno kako Tužilaštvo HNK-a mnoge dokaze nije izuzelo na zakonit način. - To znači da bi se sutra išlo sa optužnicom, koja bi ili bila odbačena ili bi optuženi u sudskom procesu bili oslobođeni zbog nezakonitog prikupljanja dokaza. Razmišljajući o ranijim predmetima na kojima je radilo Tužilaštvo HNK-a, kao što je Soko, slučajevi protiv Dragana Čovića i njegovih saradnika, shvatim da su svi, iz ovih ili onih razloga, završili oslobađajućim presudama, a u pozadini je bila loše pripremljena optužnica. Iskreno sumnjam da su tužioci baš neuki, da ne znaju zakonito izuzeti dokaze, obaviti saslušanje... Vjerujem da je u pozadini svega pokušaj da se neko zaštiti, eventualno ko je politički povezan, tako da ništa nije slučajno, ističe Gutić. Dvije godine stanovnici Donje Jablanice žive između nadanja u povratak životu barem donekle sličnom kao u vrijeme prije tragedije i očekivanja da od zvaničnih institucija konačno saznaju ima li i čije odgovornosti za ono što se dogodilo. U konačnici, da ne dožive ono što se često dešava na ovom prostorima, ostanu upamćeni kao žrtve bez pravde.
IZVOR: oslobodjenje.ba