Kosovo izbjeglo nove izbore, Justina Shiroka Pula preuzima predsjednički mandat
Dogovor Kurtijeve stranke i opozicije otvorio je put izboru Justine Shiroka Pula za predsjednicu Kosova, a uključuje ograničavanje ovlasti suda za ratne zločine
Ekonomistica Justina Shiroka Pula nova je predsjednica Kosova, nakon što su vladajući Pokret Samoopredjeljenje premijera Albina Kurtija i opoziciona Demokratska partija Kosova postigli dogovor koji je omogućio njen izbor. Zastupnici su glasanje završili u prvim satima srijede, neposredno prije isteka ustavnog roka. U parlamentu sa 120 zastupničkih mjesta podržao ju je 81 zastupnik, jedan više od potrebnog minimuma. Da izbor nije uspio, Kosovo bi ponovo moralo na prijevremene parlamentarne izbore, poput onih održanih u junu, piše Reuters. Novoizabrana predsjednica nakon glasanja poručila je da će predstavljati sve građane. "Ovaj mandat ne pripada samo jednoj osobi. On pripada našim građanima... Bit ću predsjednica svih građana", kazala je Shiroka Pula. Dogovor o sudu prethodio izboru Politički dogovor Samoopredjeljenja (Vetevendosje) i Demokratske partije Kosova odnosio se na ograničavanje ovlasti suda za ratne zločine na Kosovu sa sjedištem u Hagu. Zahtjevi za usvajanje tih izmjena prethodno su izveli demonstrante na ulice. Policija je u ponedjeljak intervenisala suzavcem i vodenim topovima kako bi ih rastjerala. Među kritikama upućenim sudu su tvrdnje da izriče prestroge kazne. Taj sud je 16. septembra bivšem kosovskom predsjedniku Hashimu Thaçiju i još trojici optuženih izrekao ukupno 81 godinu zatvora za ratne zločine počinjene tokom sukoba 1998. i 1999. godine. Iz akademske zajednice na čelo države Shiroka Pula rođena je 1953. godine. Profesorica je ekonomije i predsjednica Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a ranije je obavljala i dužnost u izvršnoj vlasti. Na čelu ministarstva ekonomije bila je od 2008. do 2011. godine. Iako predsjednička funkcija na Kosovu ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, izbor šefa države u više navrata izazivao je političku nestabilnost. Zahtjev za dvotrećinskom većinom u parlamentu jedan je od razloga zbog kojih su stranke godinama teško postizale saglasnost o zajedničkom kandidatu.
IZVOR: oslobodjenje.ba