Bosanac među rijetkima koji smiju ući u 'Trezor Sudnjeg dana': "Ne znamo s kakvim ćemo se izazovima suočiti za 10 ili 20 godina"
Više od 1,4 miliona uzoraka sjemena iz više od 100 zemalja čuva se duboko u arktičkoj stijeni na Svalbardu, u mjestu koje često nazivaju "Trezorom Sudnjeg dana". Njegova misija, međutim, nije vezana samo za apokaliptične scenarije – riječ je o svojevrsnoj polici osiguranja čovječanstva u slučaju ratova, klimatskih promjena, biljnih bolesti i drugih prijetnji proizvodnji hrane. Ovim "svjetskim trezorom" odnedavno upravlja profesor iz Bosne i Hercegovine Fuad Gaši.
Više od 1,4 miliona uzoraka sjemena iz više od 100 zemalja čuva se duboko u arktičkoj stijeni na Svalbardu, u mjestu koje često nazivaju "Trezorom Sudnjeg dana". Njegova misija, međutim, nije vezana samo za apokaliptične scenarije – riječ je o svojevrsnoj polici osiguranja čovječanstva u slučaju ratova, klimatskih promjena, biljnih bolesti i drugih prijetnji proizvodnji hrane. Ovim "svjetskim trezorom" odnedavno upravlja profesor iz Bosne i Hercegovine Fuad Gaši. Gaši je u Novom danu N1 objasnio da se iza više od 1,4 miliona uzoraka krije, praktično, historija ljudske poljoprivrede. "To su sjemena koja je čovječanstvo tokom hiljada godina oplemenjivalo, selekcionisalo, stvaralo nove sorte, od divljih biljaka do današnjih kultura koje uzgajamo. Taj put je sačuvan kroz to sjeme", kazao je. Kako je pojasnio, 1,4 miliona primki odraz je bogatstva i diverziteta biljaka povezanih s proizvodnjom hrane. Trezor se otvara samo tri puta godišnje Iako se Gaši može opisati kao jednog od "čuvara" trezora, on ne boravi svakodnevno na Svalbardu. Trezor se, kako je objasnio, otvara tri puta godišnje. "Tada ja putujem do Svalbarda i radim tamo negdje između sedam i deset dana. Tako da ni ne stigne postati neka uobičajena pojava za mene da gledam oko sebe i vidim ove kutije iz čitavog svijeta", rekao je. Prva asocijacija kada uđe u trezor, kaže, jeste bogatstvo. "Nije to materijal samo za proizvodnju hrane, to su biljke koje su vezane za kulturološki identitet naroda koji žive diljem čitavog svijeta." Sam boravak na Svalbardu zapravo je završnica višemjesečnog posla. Gaši je naveo da se dva do tri mjeseca prije otvaranja trezora koordinira deponiranje sjemena iz različitih dijelova svijeta. "Jutros sam imao komunikaciju sa Peruom, sa Filipinima i još mnogim državama, odnosno bankama gena iz tih država, gdje oni žele da deponiraju dio ili cjelokupni svoj materijal na Svalbardu", kazao je. I sjeme iz BiH nalazi se na Svalbardu Prostora u trezoru, naglašava Gaši, ima dovoljno, a do sada nije odbijena nijedna banka gena koja je željela poslati svoj materijal. Važno je, međutim, da banke gena na Svalbard ne šalju originalne kolekcije, nego njihove duplikate. Originalni materijal ostaje u matičnim bankama. Svoj materijal poslale su i banke gena iz Bosne i Hercegovine. "Obje banke gena iz Banje Luke i Sarajeva su poslale, rekao bih, većinu svog materijala. Tako da, u tom pogledu, napredni smo, ali poprilično kasno smo to krenuli slati. Ja mislim da je prvo deponiranje bilo 2016. godine, znači osam godina nakon otvaranja trezora", kazao je Gaši. Iz BiH se, između ostalog, šalju kukuruz, različita žita i grah. Iako iste vrste šalju i druge države, sorte su različite. "Sorte koje su specifične za Bosnu i Hercegovinu čuvaju se u našim bankama gena i šalju iz naših banaka gena. Druge banke gena imaju možda iste vrste, ali imaju druge sorte. Zato je naš materijal specifičan i unikatan za nas", pojasnio je. Sirija pokazala zašto je Svalbard važan Gaši smatra da naziv "Trezor Sudnjeg dana" ne opisuje u potpunosti njegovu svrhu. Da bi sjeme iz njega bilo potrebno, ne mora se dogoditi katastrofa koja će pogoditi cijelo čovječanstvo. Kao jedan od najboljih primjera naveo je Siriju. Banka gena iz Alepa je prije građanskog rata na Svalbard poslala gotovo cijelu svoju kolekciju. Tokom rata kolekcija u Siriji je izgubljena. "Na svu sreću, oni su prethodno poslali taj materijal na Svalbard, jer da nisu, ta kolekcija, ti genetski resursi, bili bi trajno izgubljeni", kazao je. Materijal je potom iz trezora vraćen, ali ne u Siriju, nego u Libanon i Maroko, gdje je banka gena ponovo uspostavljena. Materijal je razmnožen, nakon čega su njegovi duplikati ponovo poslani na Svalbard. Gaši je istakao da je riječ o više od 100.000 uzoraka. "Vidite, nije se morala desiti neka apokalipsa za cijelo čovječanstvo. Dovoljan je bio rat u jednoj državi da ugrozi značajan dio diverziteta čovječanstva", rekao je. "Ne postoji jedna sorta koja će riješiti sve probleme" Cilj trezora nije, naglašava Gaši, samo čuvanje sjemena nego i njegovo buduće korištenje. "Poenta je da se taj materijal treba koristiti za stvaranje novih sorti koje će se moći prilagoditi novim klimatskim uslovima. Na taj način stvaramo otpornost poljoprivredne proizvodnje, stvaramo otpornost lanaca snabdijevanja hranom i to povećava našu mogućnost za preživljavanje", rekao je. Nemoguće je unaprijed odrediti jednu biljku ili sortu koja bi u budućnosti mogla spasiti proizvodnju hrane. "Nama treba diverzitet. Ne postoji jedan usjev ili jedna sorta koja će riješiti sve probleme. Nama treba diverzitet da možemo rješavati sve te različite probleme", naglasio je. Upozorava da čovječanstvo ne zna s kakvim će se izazovima suočavati za pet, deset ili 20 godina, posebno zbog klimatskih promjena, rasta populacije i zagađenja okoliša. "Ovo nam je polica osiguranja da budemo sposobni da stvaramo nove sorte koje će nam omogućiti produktivnost i sorte koje će moći da se uzgajaju u različitim uslovima koji možda trenutno još i ne postoje", kazao je. U trezoru više od 6.000 vrsta Gaši je ukazao i na to da se oko 60 posto poljoprivredne proizvodnje danas bazira na samo 12 različitih usjeva, dok se u trezoru čuva više od 6.000 različitih vrsta koje se koriste za proizvodnju hrane. Zato, kako kaže, nije presudna jedna "najvrjednija" biljka. "Ono što je ključno je diverzitet u našoj prehrani. Ne jedna biljka koja je značajnija od svih ostalih, već da u našoj ishrani koristimo što veći broj biljaka sa različitim vlaknima, sa različitim nutrijentima", naveo je. Kao primjer koliko naizgled mala kolekcija može biti značajna naveo je banku gena sa Zapadne obale u Palestini, koja je prije dvije godine na Svalbard poslala 23 različite sorte. Prema Gašijevim riječima, nedugo nakon toga izraelska vojska uništila je tu banku gena i kolekcija je izgubljena. "Mi ne znamo da li će u budućnosti te 23 jedinke ili 23 sorte biti značajnije u rješavanju nekog jako bitnog problema što se tiče ljudske ishrane i poljoprivredne proizvodnje. Mi to ne možemo predvidjeti. Stoga tretiramo sve kao podjednako bitno", kazao je. "Pravi posao rade banke gena" Iako je jedan od svega nekoliko ljudi na svijetu kojima je dozvoljen ulazak u trezor na Svalbardu, Gaši naglašava da zasluge prvenstveno pripadaju bankama gena širom svijeta. "Mi samo pomažemo bankama gena u svijetu koje rade pravi posao. Oni kolekcionišu, održavaju te kolekcije. Mi samo pomažemo njima, služimo kao polica osiguranja", rekao je. Posebno je izdvojio banke gena u Banjoj Luci i Sarajevu. "Pravi posao su uradile banke gena u Banjoj Luci i u Sarajevu. Iz Bosne i Hercegovine taj materijal je otišao i u trezoru je samo sačuvan." Od Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu do Svalbarda Gašijev profesionalni put do Svalbarda počeo je još tokom studija na tadašnjem Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Njegov profesor Mirsad Kurtović angažovao ga je na projektu s bankom gena nordijskih zemalja. Kroz taj projekat, zajedno s kolegama s današnjeg Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, učestvovao je u uspostavljanju banke gena na Butmiru. "Zahvaljujući tom iskustvu i tom radu, kao i naučno-istraživačkom radu koji sam radio kao profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, ja sam uopšte ušao u taj neki uži krug da dođem na intervju za ovaj posao", ispričao je. U to vrijeme živio je u Švedskoj i bio na jednogodišnjoj pauzi s Univerziteta u Sarajevu kako bi radio specijalizaciju u Novo Nordisku. Istovremeno je njegov prethodnik, kojeg je poznavao dvije decenije, odlazio u penziju. "Jednostavno, stvari su se poklopile", kazao je. Poruka mladima: Ulažite u znanje, ali i u mrežu ljudi Govoreći o tome šta iz svog iskustva može poručiti mladima u BiH, Gaši je istakao značaj kontinuiranog ulaganja u vlastito znanje, ali i stvaranja profesionalnih kontakata. "Bez tog ulaganja u sebe, naravno, nema ništa. Jer bez ulaganja u sebe onda ne možete ni ponuditi nekom nešto", rekao je. Međutim, naglasio je da ni stvaranje profesionalne mreže nije fenomen svojstven samo Bosni i Hercegovini. "Networking, uspostavljanje konekcija – teško će vam dati neko priliku ko vas nikad nije upoznao", kazao je. Prema njegovim riječima, znanje, diploma ili iskustvo daju čovjeku ono što može ponuditi, ali je profesionalna mreža često ono što mu omogućava da dobije priliku da to i pokaže. "U suštini morate ulagati u sebe, da imate šta da predstavite, ali skoro podjednako u stvaranje mreže, upoznavanje ljudi koji se bave ozbiljnim stvarima, da bi vas sutra mogli preporučiti, da vam mogu pomoći da otvorite neka vrata", zaključio je Gaši.
IZVOR: n1info.ba