Evropska unija se priprema na najgore: Prije ili kasnije bit će žrtava
Pet evropskih diplomata otkriva da su se ambasadori svih 27 članica Evropske unije sastajali posljednjih sedmica na zatvorenim sastancima bez mobitela ili pomoćnika kako bi razgovarali o sigurnosnoj situaciji
Države Evropske unije (EU) potajno se pripremaju za scenarij u kojem bi se ova Unija morala suočiti s velikim hibridnim napadom u kojem bi poginulo nekoliko građana, što je, prema riječima pet evropskih diplomata, sve vjerovatnije. Razgovori o scenariju iz noćne more vodili su se posljednjih sedmica među ambasadorima svih 27 članica EU, a sastajali su se u ograničenom formatu, odnosno bez mobitela i pomoćnika. POLITICO otkriva da su ovi razgovori drastično intenzivirani nakon incidenta na aerodromu u Leipzigu. EU godinama razmatra takve scenarije, a predstavila je i "hibridni alat" usmjeren na koordinaciju odgovora na kibernetičke napade, miješanje u izbore i sabotaže. Međutim, najnoviji razgovori fokusirali su se na rizik od ozbiljnijih napada koji bi mogli uzrokovati velik broj žrtava. Dvojica diplomata rekla su da je sastanak ambasadora EU prošle srijede bio posebno posvećen takvim primjerima. EU tvrdi da je Moskva od početka invazije na Ukrajinu intenzivirala kampanju kibernetičkih napada, sabotaža i drugih prikrivenih operacija širom Unije. - Evropske demokratije suočavaju se sa sve većim brojem prijetnji. Jačamo svoje sposobnosti predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo sisteme ranog upozoravanja i osiguravamo da Evropa može brzo i zajednički odgovoriti kada se testira naša demokratska otpornost, izjavio je evropski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath za Politico, prenosi Index.hr. Razgovori među diplomatima i ministrima EU bili su usmjereni na raspoređivanje timova za hitno reagiranje, oslobađanje dijela sredstava EU koja bi se mogla staviti na raspolaganje pogođenoj državi te na pitanje kako bi čelnici institucija EU trebali komunicirati u takvoj situaciji, naveo je jedan dužnosnik EU-a. - Moramo biti spremni za nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što bi uzrokovalo više žrtava, nije nezamisliv, priznao je visoki evropski diplomat. Drugi zvaničnik Evropske unije dodao je da "s obzirom na opseg i razmjere ruskog djelovanja, prije ili kasnije sigurno će biti žrtava. Čista je sreća što ih dosad nije bilo". Unija se suočava s gotovo svakodnevnim izvješćima o takozvanim hibridnim napadima, izrazu kojim EU i NATO opisuju subverzivne aktivnosti koje ostaju ispod praga izravnog ratnog čina. Jučer je, prema bugarskim zvaničnicima, nekoliko mornara nestalo nakon što je njihov brod potopljen dronovima u Crnom moru. To je uslijedilo nakon incidenta na aerodromu u Leipzigu, sumnjivog požara na poljskoj zemaljskoj postaji koja upravlja komunikacijama Starlinka te plana za postavljanje zapaljivih naprava u komercijalnim prometnim čvorištima širom EU i Ujedinjenog Kraljevstva. - Prilično je očito da će, dok Rusija koristi sve smrtonosnija sredstva kako bi testirala našu spremnost i spremnost da poduzmemo protumjere, u nekom trenutku biti žrtava. U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to se događa, kazala je Teija Tiilikainen, direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. Ako bi u napadu poginulo nekoliko građana neke članice EU ili NATO-a, pritisak na obje institucije da nešto poduzmu bio bi golem. - Jako se bojimo da će u nekom trenutku biti oduzet život u nekoj od savezničkih zemalja, potvrdio je jedan diplomat NATO-a, dodajući da bi zbog toga "pritisak na djelovanje bio vrlo velik". Ipak, rasprave na razini EU izazivaju kritike iz nekih evropskih prijestolnica, gdje smatraju da Unija prekoračuje svoju ulogu u području sigurnosti i potencijalno duplicira temeljne funkcije NATO-a, transatlantskog saveza koji već 80 godina predstavlja temelj evropske sigurnosti. - Postoji rizik da će to biti vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama. Ako dođe do zabune ili dupliciranja, to može usporiti donošenje odluka, što ima posljedice jer je vrijeme uvijek od presudne važnosti, upozorila je Oana Lungescu, ugledna saradnica britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene i sigurnosne studije (RUSI) i bivša glasnogovornica NATO-a. Kako je navela, drugi problem predstavlja nedostatak sigurnih komunikacijskih kanala unutar Unije te sumnja da bi sjetljive informacije podijeljene tokom sastanaka ambasadora mogle procuriti. - Moja je vlada vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u prostoriji u kojoj se sastaju čelnici. Ili završe u medijima ili odu ravno u Moskvu, naglasio je diplomat iz jedne države na istočnom krilu.
IZVOR: oslobodjenje.ba