Iz Gospića uklonjeno prvih 130 tona otpada, na čekanju više hiljada tona
Konačno zbrinjavanje opasnog otpada planirano je izvan Hrvatske, nakon što se završe postupci nabavke i odaberu izvođači radova
Sa ilegalne deponije na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću uklonjeno je 130 tona neopasnog otpada iz velikih bijelih vreća. On će se prerađivati u cementarama u Našicama i Koromačnu, dok su na dijelu lokacije gdje se nalazi opasni otpad započeli pripremni radovi, izvještava Dnevnik. Na toj lokaciji otpad je već nagomilan i iskopani su odvodni kanali, a zatim slijedi privremeno prekrivanje folijom kako bi se smanjilo procjeđivanje oborinskih voda kroz otpad. Konačno zbrinjavanje opasnog otpada planirano je izvan Hrvatske, nakon što se završe postupci nabavke i odaberu izvođači radova. Sanacija bivšeg PPK Velebit najavljuje se već mjesecima. Krajem augusta otvorene su ponude za uklanjanje oko 4.500 tona glomaznog otpada i oko 650 tona otpada iz velikih vreća. Fond je tada najavio da će radovi početi što je prije moguće. Početkom septembra, postupak uklanjanja otpada iz velikih vreća nije uspio nakon što se jedan ponuđač povukao, a druga ponuda je bila preskupa. Vlada je potom donijela posebnu odluku kojom je imenovao Holcim Croatia i Nexe da hitno preuzmu i obrade ovaj neopasni otpad. Sveobuhvatni plan sanacije predstavljen je 22. septembra. Prema njemu, na lokaciji se nalazi oko 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada, a radovi su podijeljeni u četiri glavne faze. Prva faza uključuje oko 4.500 tona glomaznog opasnog otpada zajedno sa silosom. Ovaj otpad bi trebao biti transportovan iz Hrvatske i spaljen u odgovarajućim objektima, a očekuje se da će cijeli posao trajati do godinu dana. Druga faza se odnosi na oko 650 tona neopasnog otpada iz velikih vreća. Planirano je da se ovaj dio sanacije prerađuje u cementarama u Našicama i Koromačnu, a rok za završetak ovog posla je 45 dana. Treća, najopsežnija faza se odnosi na gotovo 33.000 tona zakopanog otpada pomiješanog sa zemljom i kamenom. Ovaj otpad se nalazi na dubini od oko 2,9 metara, a država je kao preferirani model navela iskop, mehaničko odvajanje i dodatnu analizu otpada na samoj lokaciji. Takav predtretman trebao bi se provoditi u zatvorenom sistemu, uz stalni monitoring zraka, podzemnih voda, tla, buke i mogućeg curenja zagađenja. Planirano je da ova faza traje 13 mjeseci, a procijenjena vrijednost radova je oko 40 miliona eura. Privremeno zakopani otpad već je počeo da se prekriva posebnom vodootpornom folijom. Radovi su počeli 23. septembra i očekuje se da će trajati oko 30 dana. Četvrta faza se odnosi na oko 6.000 tona otpada koji se nalazi u postojećim objektima i silosu. Prema planu, oko 4.500 tona ovog otpada smatra se neopasnim, a uklanjanje bi trebalo trajati najviše godinu dana od početka radova. Nakon što se ukloni sav vidljivi i zakopani otpad, sanacija neće biti automatski završena. Planirana su dodatna ispitivanja tla, dna i kosine iskopa, kao i podzemnih i površinskih voda kako bi se utvrdilo da li kontaminacija ostaje nakon uklanjanja otpada. Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost Mirko Budiša rekao je da radovi trenutno teku po planu. Dodao je da će se nakon uklanjanja otpada uzeti uzorci tla kako bi se utvrdilo da li je potrebna dodatna sanacija tla i podzemnih voda.
IZVOR: oslobodjenje.ba