Očaj u bh. entitetu RS, dvije trećine radnika ne prima prosječnu platu
Sindikat upozorava da dvije trećine zaposlenih ne doseže prosječnu platu, dok poslodavci traže da se rast zarada uskladi s mogućnostima privrede
Više od 180.000 zaposlenih u bh. entitetu RS, odnosno oko dvije trećine ukupnog broja radnika, ne prima platu koja doseže republički prosjek, upozoreno je na konferenciji o dostojanstvenim platama održanoj u Banjoj Luci. Predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković rekao je da su veće plate jedan od ključnih preduslova za poboljšanje položaja radnika, ali i za zadržavanje domaće radne snage. Stanković je na konferenciji "Dostojanstvena plata - temelj dostojanstvenog rada", koju je Savez sindikata organizovao povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, poručio da fokus više ne bi trebao biti samo na najnižim zaradama koje omogućavaju puko preživljavanje. Kako je rekao, cilj bi trebao biti stvaranje uslova u kojima radnici od svojih primanja mogu živjeti dostojanstveno. "Pored osnovnih životnih potreba, ishrane, stanovanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, moramo normalno živjeti, da ne gledamo kako da svaki fening koji zaradimo utrošimo na neke osnovne životne potrebe, nego jednostavno da živimo i ostajemo i radimo u RS", rekao je Stanković. Prema njegovim riječima, plate u privredi trenutno su između 200 i 400 KM ispod prosječne plate u RS-u. Smatra da postoji prostor za njihovo povećanje, između ostalog i kroz drugačiju raspodjelu dobiti koju ostvaruju preduzeća. "Taj dio dobiti mora da se prelije i na plate samih radnika", rekao je Stanković. Ocijenio je da bi dostojanstvenija primanja predstavljala ulaganje ne samo u radnika i njegovu porodicu nego i u privredu, kao i u stabilniju demografsku sliku RS-a. Poslodavci se, međutim, slažu da plate treba povećavati, ali upozoravaju da način njihovog povećanja mora uzeti u obzir stanje u privredi. Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić rekao je da između sindikata i poslodavaca nema suštinske razlike kada je riječ o potrebi rasta zarada, ali da postoje različiti pogledi na način na koji taj cilj treba ostvariti. "Mi smatramo da to ne može da bude administrativnim putem, da to mora biti u skladu sa makroekonomskim pokazateljima", rekao je Škrebić. Posebno je ukazao na položaj preduzeća koja se suočavaju s negativnim trendovima, naročito izvoznika. Prema njegovim riječima, povećanje troškova rada ne smije ugroziti poslovanje tih kompanija, a time ni radna mjesta. Škrebić je naveo da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji RS-a u posljednje tri godine smanjen za oko 5.000. Istovremeno, ukupan broj zaposlenih ostao je približno na istom nivou, uz blago povećanje. Prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosi oko 1.400 KM, što je manje od prosjeka na nivou RS-a, dodao je. Govoreći o stanju u privredi, Škrebić je upozorio na pad privredne aktivnosti, smanjenje zaposlenosti i pogoršanje vanjskotrgovinskog odnosa. Očekuje i da će ekonomske turbulencije koje dolaze iz Evrope i svijeta biti prisutne i u narednom periodu. Posebno je važnim ocijenio očuvanje izvozno orijentisanih preduzeća, navodeći da ona stvaraju novu vrijednost koja se dalje distribuira kroz privredu i društvo. Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je da je pitanje povećanja plata povezano s mnogo širim problemom tržišta rada. Kako je naveo, RS istovremeno suočava s odlaskom radne snage i nedostatkom zaposlenih, dok dio radnika odlazi upravo zbog razlike između domaćih zarada i primanja u zemljama u koje emigriraju. "S jedne strane imate odliv radne snage i deficit koji se već manifestuje u ozbiljnom obimu, a s druge strane imate situaciju da ti radnici djelimično i odlaze zbog toga što su niže zarade u odnosu na zemlje u koje emigriraju", rekao je Mlinarević. Prema njegovom mišljenju, prilikom utvrđivanja minimalne plate trebalo bi istovremeno uzeti u obzir troškove života i kretanje produktivnosti. Na taj način bi se, kako je rekao, omogućilo da zarada pokriva osnovne potrebe radnika, a da poslodavci mogu održivo isplaćivati takva primanja. Kao jednu od mogućih mjera naveo je poreske promjene kojima bi država pomogla sektorima izloženim snažnoj konkurenciji iz inostranstva. Posebno je izdvojio prerađivačku industriju, kojoj bi, prema njegovom prijedlogu, moglo pomoći smanjenje doprinosa za zaposlene. Mlinarević je ukazao i na potrebu omogućavanja pristupa novim tehnologijama i dodatnim grantovima, kako bi se povećala produktivnost i tehnološka intenzivnost proizvodnje. Govoreći o problemima na tržištu rada, posebno je izdvojio praksu isplate dijela zarade "na ruke". Suzbijanje takve prakse i prijavljivanje punog iznosa plate, prema njegovim riječima, poboljšalo bi položaj radnika, uključujući njihove buduće penzije i kreditnu sposobnost. Zaključeno je da različiti socijalni partneri imaju različite stavove o načinu povećanja plata, ali i da postoji prostor za razgovor o rješenjima koja bi istovremeno unaprijedila položaj zaposlenih i omogućila održivo poslovanje privrede.
IZVOR: oslobodjenje.ba