EU već godinama ponavlja iste zahtjeve o migracijama bez značajnijih rezultata
Lideri EU, koji će se sljedeće sedmice okupiti na uobičajenom sastanku Evropskog vijeća nakon ljetne pauze, ponovo će razmatrati zaključke o migracijama i gotovo od riječi do riječi ponoviti izjave koje se čuju već više od deset godina, piše danas EUobserver.
Lideri EU, koji će se sljedeće sedmice okupiti na uobičajenom sastanku Evropskog vijeća nakon ljetne pauze, ponovo će razmatrati zaključke o migracijama i gotovo od riječi do riječi ponoviti izjave koje se čuju već više od deset godina, piše danas EUobserver. U analizi briselskog portala navodi se da se od samita Evropskog vijeća u decembru 2015. godine govori o strategiji za zaustavljanje velikog priliva migranata, potrebi da EU povrati kontrolu nad vanjskim granicama i zabrinutosti zbog malog broja deportacija. Istovremeno se insistira na „konkretnim mjerama da se osiguraju stvarni povratak i readmisija onih bez dozvole za boravak“ u EU. Dvanaest godina kasnije, i na samitu 15. i 16. oktobra u Briselu tražit će se gotovo isto, uključujući odgovor na pitanje u kojoj mjeri su provedeni prethodni zaključci o migracijama. Iako nacrt zaključaka za predstojeći samit može biti izmijenjen, a vjerovatno i hoće, u trenutnoj formulaciji o migracijama manje-više se ponavljaju isti zahtjevi koji se provlače kroz više od 50 samita od kraja 2015. godine, kada je više od milion Sirijaca ušlo u Evropu u potrazi za zaštitom. U 52 objavljena zaključka od 2015. godine u više od polovine govorilo se o migracijama u nekom obliku, a među njima je i posljednji nacrt od 5. oktobra, u koji je EUobserver imao uvid. Fokus na zemlje porijekla i tranzita Kao i u prethodnim zaključcima, i u novim se težište stavlja na rad sa zemljama porijekla i tranzita, kao i borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja. „Evropsko vijeće poziva na daljnji intenzivirani rad na svim pravcima, uključujući vanjsku dimenziju“, navodi se u nacrtu. Međutim, taj zahtjev iznosi se već godinama i provlači kroz različite zaključke Vijeća uz, kako ocjenjuje EUobserver, često pompezne izjave političara o ponovnom preuzimanju kontrole. Analiza briselskog portala pokazala je da se u više od 20 zaključaka spominju krijumčarenje, deportacija, readmisija, snažnije vanjske granice EU i vanjska dimenzija migracija. Legalna migracija spominje se u 11 zaključaka, posljednji put u junu prošle godine. Više deportacija nije donijelo očekivane rezultate U međuvremenu, pozivi za veći broj vraćanja migranata, jače vanjske granice radi očuvanja Schengena bez unutrašnjih graničnih kontrola, veće prebacivanje odgovornosti na treće zemlje i veći broj deportacija nisu donijeli rezultate. Podsjeća se da je najmanje 24.000 ljudi stradalo samo na centralnomediteranskoj ruti od 2015. godine, zatim na prošlogodišnji slučaj Ceute i slučaj Melille iz 2022. godine, kao i na slučaj Bjelorusije prije šest ili Turske prije sedam godina. Nakon svakog takvog događaja EU je organizirala samite i usvajala zaključke o strategijama i prijedloge strožih mjera, ali oni nisu donosili rezultate. U analizi se napominje da do rješenja problema u oblasti migracija nije lako doći, ali da bi EU, „da je stvarno posvećena spašavanju života i suzbijanju neregularnih migracija, otvorila više legalnih puteva“, o čemu u novom nacrtu nema ni riječi.
IZVOR: federalna.ba