Čuveni sir iz mijeha kreće prema UNESCO-u, predana važna dokumentacija

Čuveni sir iz mijeha kreće prema UNESCO-u, predana važna dokumentacija

Umijeće izrade i čuvanja sira iz mijeha predstavlja mnogo više od proizvodnje hrane, jer objedinjuje tradicionalna znanja o stočarstvu, preradi mlijeka i prenošenju vještina kroz generacije

Čuveni sir iz mijeha mogao bi napraviti važan korak prema UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U Federalnom ministarstvu kulture i sporta u Sarajevu održan je radni sastanak povodom završetka procesa prikupljanja, obrade i pripreme dokumentacije potrebne za upis umijeća izrade i čuvanja sira iz mijeha na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Tom prilikom istaknuto je da tradicija izrade i čuvanja sira iz mijeha predstavlja mnogo više od same proizvodne tehnologije. Riječ je o skupu znanja i vještina koje obuhvataju stočarstvo, mužnju, preradu mlijeka, pripremu i obradu mijeha, zrenje i čuvanje sira, ali i iskustva koja se generacijama prenose unutar porodica i lokalnih zajednica. Inicijativu je pokrenuo i vodio Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, pri kojem djeluje Inicijativni odbor za upis umijeća izrade i čuvanja sira iz mijeha. Fakultet je tokom procesa okupljao nosioce tradicije, proizvođače, stručnjake i druge relevantne aktere, ali i prikupljao podatke o tradicionalnim načinima proizvodnje i čuvanja sira te prenošenju znanja povezanih s njegovom izradom. U ime Inicijativnog odbora, prof. dr. sc. Vinko Batinić predao je pripremljenu dokumentaciju Emiliji Pavičević, savjetnici ministrice za organizaciju i strateško planiranje u oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa. Predaja dokumentacije predstavlja prvi korak prema kandidaturi umijeća izrade i čuvanja sira iz mijeha za UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Sastanku su prisustvovale i Berisa Mehović, stručna savjetnica za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i muzejsku djelatnost, te Anka Raič, međunarodna facilitatorica UNESCO-ove Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine. Raič je svojim stručnim iskustvom pružila podršku u pripremi i usklađivanju dokumentacije sa zahtjevima i standardima UNESCO-a u oblasti zaštite nematerijalne kulturne baštine. Posebna vrijednost inicijative ogleda se u tome što je Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet preuzeo naučnu, stručnu i društvenu ulogu u zaštiti tradicionalnih znanja i vještina ruralnih područja Bosne i Hercegovine. Kroz naučno-istraživački rad, terensku nastavu i saradnju s proizvođačima, Fakultet je povezan i s očuvanjem tradicionalnog stočarstva, izvornih pasmina domaćih životinja i autohtonih mliječnih proizvoda. Na sastanku je razgovarano i o očuvanju, zaštiti i promociji nematerijalne kulturne baštine u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom iz 2003. godine. Ona posebno naglašava značaj očuvanja živih tradicija, znanja i vještina koje zajednice prepoznaju kao dio vlastitog kulturnog identiteta. Upravo zbog toga, kako je istaknuto, zaštita sira iz mijeha ne bi trebala biti usmjerena samo na gotov proizvod, nego prije svega na ljude koji posjeduju znanje o njegovoj proizvodnji. Među izazovima s kojima se suočavaju proizvođači i nosioci ove tradicije izdvojeni su smanjenje broja stočarskih gazdinstava, odlazak stanovništva iz ruralnih područja, slabljenje međugeneracijskog prijenosa znanja, promjene u načinu držanja stoke te potreba za snažnijom institucionalnom i stručnom podrškom. U tom procesu važnu ulogu mogao bi imati upravo Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, koji kroz istraživanja, praktičnu nastavu i saradnju s lokalnim proizvođačima može doprinijeti dokumentovanju tradicionalnih postupaka i edukaciji mlađih generacija. Istovremeno, savremena naučna saznanja mogu se povezivati s tradicionalnim znanjima kako bi se unaprijedili higijenski i tehnološki uslovi proizvodnje, bez gubitka autentičnosti tradicije. Kao jedan od pravaca budućeg rada istaknuto je i veće uključivanje studenata u terenska istraživanja, praktičnu nastavu i dokumentovanje tradicionalnih tehnologija. Time bi se omogućio prijenos znanja na nove generacije i razvijala svijest o vrijednosti nematerijalne kulturne baštine. Važnu ulogu mogu imati i sajmovi, stručni skupovi, radionice i susreti proizvođača, koji omogućavaju razmjenu iskustava, promociju tradicionalnih proizvoda i povezivanje nosilaca baštine. Predstavnici Federalnog ministarstva kulture i sporta naglasili su značaj inicijativa koje doprinose očuvanju živog kulturnog naslijeđa te poručili da Ministarstvo ostaje otvoreno za saradnju s institucijama, stručnjacima i zajednicama koje rade na zaštiti, promociji i prenošenju nematerijalne kulturne baštine u Federaciji BiH. Predajom dokumentacije završen je važan dio višemjesečnog procesa, u kojem je Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet imao jednu od ključnih uloga – od pokretanja inicijative do stručne pripreme dokumentacije i povezivanja akademske zajednice s proizvođačima i nosiocima tradicije. Upis umijeća izrade i čuvanja sira iz mijeha na Preliminarnu otvorenu listu predstavljao bi značajan korak u njegovoj sistematskoj zaštiti, dokumentovanju i prenošenju budućim generacijama. Naredni cilj je međunarodna afirmacija ove tradicije kroz proces koji bi mogao voditi prema UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Na taj način dodatno bi se povezali tradicija, nauka, obrazovanje i lokalna zajednica, uz nastojanje da se znanja i vještine vezane za proizvodnju sira iz mijeha sačuvaju i prenesu budućim generacijama, navodi se u saopćenju.