Ko će biti novi reisul-ulema? Grabus, Dedović i Malkić u utrci za poglavara Islamske zajednice u BiH
Nakon dva mandata na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein efendija Kavazović dobit će nasljednika. Danas će biti održani izbori za novog poglavara Islamske zajednice, čija uloga nadilazi vjerske okvire i ima značaj i za muslimane van granica Bosne i Hercegovine. Nasljednika očekuje odgovornost očuvanja jedinstva Zajednice, njenog institucionalnog kontinuiteta i odgovora na izazove vremena u kojem djeluje.
Nakon dva mandata na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein efendija Kavazović dobit će nasljednika. Danas će biti održani izbori za novog poglavara Islamske zajednice, čija uloga nadilazi vjerske okvire i ima značaj i za muslimane van granica Bosne i Hercegovine. Nasljednika očekuje odgovornost očuvanja jedinstva Zajednice, njenog institucionalnog kontinuiteta i odgovora na izazove vremena u kojem djeluje. Tri kandidata, najvažnija funkcija u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i odluka koja će odrediti ko će u narednih sedam godina biti na njenom čelu. Odlučivat će se između sarajevskog muftije Nedžada efendije Grabusa, mostarskog muftije Salema efendije Dedovića i direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice Mensura efendije Malkića. Tajnim glasanjem novog reisa birat će Izborno tijelo koje broji 398 članova, a čine ga sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. "Bit će izabran kandidat koji osvoji 200 glasova, što je 50 posto od ukupnog broja izbornika. To su jasne procedure. Ukoliko se ovo ne postigne u prvom krugu, bit će drugi krug glasanja sa dva kandidata koja imaju najveći broj glasova u prvom krugu", kaže Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i Izborne komisije. Grabus: Fokus na mladima, vakufima i porodici Iza svakog od trojice kandidata su godine rada u vjerskim i obrazovnim institucijama, ali i različita profesionalna iskustva. Nedžad efendija Grabus petnaest godina predvodio je Islamsku zajednicu u Sloveniji. U programu kandidature među prioritetima ističe jačanje jedinstva i autoriteta Islamske zajednice, unapređenje položaja imama i zaštitu vakufske imovine. "Naš program sadrži niz novih prijedloga, dio oko mladih, da budu aktivniji, da se uključe u djelovanje Islamske zajednice, pitanja novih formi vakufskog razvoja u našim džematima, pitanja koja se tiču konkretno odnosa ili fokusiranja na ono što jeste naša porodica i naše vrijednosti", ističe Nedžad efendija Grabus, sarajevski muftija. Dedović: Islamska zajednica nije politička organizacija Mostarski muftija Salem efendija Dedović iskustvo je gradio u složenim društvenim i političkim okolnostima Hercegovine. U svojoj kandidaturi zagovara institucionalno samostalnu Islamsku zajednicu, distanciranu od dnevne politike, uz naglasak na zaštiti vjerskih prava, vakufske imovine i ravnopravnosti Bošnjaka. "Islamska zajednica nije politička organizacija, ali ima odgovornost prema svom narodu i mjestu i prostoru u kojem taj narod živi i mora brinuti o svim sastavnicama našeg identiteta, dopunjava ga i daje mu krila. U tom smislu neizmjerna je uloga reisul-uleme kao prvog čovjeka, prvog glasa koji će u svakoj situaciji gdje se ogleda kriza, ugrožavanje sloboda i prava našeg naroda dići svoj glas", pojašnjava Salem efendija Dedović, mostarski muftija. Malkić: Zajednica treba biti otvorenija Mensur efendija Malkić svoj je profesionalni put vezao za obrazovanje i rad u institucijama Islamske zajednice. U programu kandidature zagovara očuvanje onoga što se pokazalo dobrim, unapređenje postojećih praksi i uvođenje novih rješenja. "Smatram da trebamo biti otvoreni za razgovor, pristati na otvorenost, elan, kako bismo Zajednicu učinili otvorenijom i dovoljno transparentnom, da trebamo što više biti na terenu i što više se konsultirati", kaže Mensur efendija Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Kavazović odlazi nakon dva mandata A šta je obilježilo 14 godina i dva mandata Huseina efendije Kavazovića? Od izbora 2012. godine do danas desile su se institucionalne promjene, izmjene Ustava Islamske zajednice i nastojanja da se ojača njeno djelovanje kako u našoj zemlji, tako i u dijaspori. "Imao je veoma uspješan dvostruki mandat. Na kraju je to rezultiralo jedinstvom unutar Islamske zajednice u Srbiji, koja se dugo vremena borila s razdvojenošću, i kao veliki uspjeh obilježilo je kraj mandata reisul-uleme, što je jedan snažan podstrek Islamskoj zajednici u njenom daljnjem djelovanju", ističe Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i Izborne komisije. Novi sedmogodišnji mandat Novi reis dužnost će zvanično preuzeti 15. novembra, kada će mu u Begovoj džamiji u Sarajevu biti uručena menšura, dokument kojim se potvrđuju njegov autoritet i ovlaštenje za obavljanje funkcije. Time počinje novi sedmogodišnji mandat, u kojem će se novi poglavar suočiti s nizom otvorenih pitanja, od uređenja odnosa Islamske zajednice s državom do restitucije oduzete imovine i zaštite vakufa.
IZVOR: n1info.ba