Cijene nastavljaju rasti, a plate i penzije miruju: "Šta smo mi? Akrobate?"
Dok se formira nova vlast, i sadašnje cijene više neće biti aktuelne. Bit će gore. Hajde, pomozite nam svima sada kada ste dobili.
Dok se formira nova vlast, i sadašnje cijene više neće biti aktuelne. Bit će gore. Hajde, pomozite nam svima sada kada ste dobili. Slijedi zimski udar na budžete građana. Osim dosadašnjih, do kraja godine očekuju se nova poskupljenja struje, plina, peleta, hrane i goriva. Inflacija je uhvatila nezaustavljiv zamah, ali povećanja mjesečnih primanja, plata ili penzija niko ne najavljuje. Građani s kojima smo razgovarali kažu da sve teže uspijevaju uskladiti kućni budžet s rastom cijena i sve skupljim životnim troškovima: "Radimo, imamo neke plate, ja imam tu neku mizernu penzijicu, treba to razvući od petog do petog. Šta smo mi? Akrobate? Naši veliki se trebaju zapitati šta ćemo mi mali." "Kupi narod koliko mu treba i koliko može da kupi." "Propašćemo. Ova je država svakako na izmaku da propadne. Kakva vlast, takve su nam i cijene, takav nam je i život, takvo nam je sve." Gotovo da nema oblasti života koju u 2026. nisu obilježila poskupljenja. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH i procjenama analitičara, hrana i bezalkoholna pića skuplji su oko 10 posto, električna energija za domaćinstva 6,5 posto, a komunalne usluge 10 posto, uz najave novog talasa poskupljenja. Gorivo bilježi rast od 15 posto i ostaje najnestabilnija stavka. "Iako je Centralna banka nedavno revidirala inflatorne stope naniže, sama baza tih cijena se povećava, tako da mi, ako budemo završili ovu godinu sa procentom inflacije od nekih pet posto, što je očekivano, tih pet posto ove godine znači puno više nego što je pet posto bilo prije pet godina. Nažalost, definitivno su očekivanja takva da i u narednoj godini, ako ne bude strateških reformi i intervencija vlasti, možemo očekivati kontinuitet", kaže ekonomski analitičar Igor Gavran. Iza zvaničnih procenata krije se stvarnost u kojoj građani za iste proizvode izdvajaju sve više novca. Iz Udruženja potrošača upozoravaju da mnoga poskupljenja nisu opravdana. "Mi po našem Zakonu o zaštiti potrošača imamo stavku koja je utkana u druge zakone, koja kaže da je zabranjeno ostvarivanje ekstra profita. Međutim, nije definisano u zakonu šta to znači ekstra profit i kako ga kažnjavamo. Mnoge stvari bi to izuzetno popravilo. Pa i kada pričamo o čokoladici, šta se desilo pa je poskupjela 70 posto, i drugim ovako naizgled bezazlenim proizvodima. Veliki su skokovi u poskupljenjima, sigurno nije sve opravdano, ali mi nemamo mehanizme baš onakve kakve bismo trebali imati da se s tim izborimo i izađemo na kraj", pojašnjava Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača "Futura" Mostar. Dok cijene rastu, konkretne mjere za zaštitu životnog standarda građana izostaju. Prema ocjeni ekonomskih analitičara, značajnu ulogu u preživljavanju domaćinstava imaju doznake iz inostranstva. "Iskreno, da nemamo doznaka iz inostranstva naše dijaspore i da veliki broj građana nema članove porodice u inostranstvu koji im pomažu, odavno bi ta granica bila probijena i taj pritisak bi faktički doveo do toga da veći broj građana nego što je danas jednostavno ne može da preživljava, da ne mogu da plaćaju račune, da ne mogu da plaćaju ništa. I to je ključno što spašava cijelu ekonomiju", ističe Gavran. Pomoć dijaspore tako ostaje jedan od ključnih oslonaca, ali pitanje je koliko dugo može ublažiti izostanak sistemskih rješenja. Bez jasnih strategija, rasta primanja i konkretnih mjera, prostor za nova odricanja sve je manji.
IZVOR: n1info.ba