Mladi ne bi trebali sami nositi svoje probleme, a psiholozi u srednjim školama HNŽ su korak ka rješenju
Centar Sensus potiče uvođenje psihologa u škole za sustavnu podršku učenicima, što je ključno za prepoznavanje problema i njihov razvoj.
Centar za psihološku podršku „Sensus” pozvao je na osiguravanje dostupne i sustavne psihološke podrške učenicima srednjih škola u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, iz Centra upozoravaju da mladi i dalje nemaju sustavno osiguranu podršku te traže konkretne korake za uvođenje psihologa u škole. Sensus vodi kampanju s tim ciljem, a od donositelja odluka očekuje da dostupnost stručne pomoći postane standard u obrazovnom sustavu, uz stabilno financiranje iz županijskog proračuna. Iz Centra ističu da se problemi kroz koje učenici prolaze ne moraju odražavati na njihove ocjene, izostanke ili ponašanje. Mlada osoba može redovito pratiti nastavu i družiti se s prijateljima, a istodobno nositi teret o kojem ne zna kako progovoriti. „Ne možemo uvijek znati kroz što svaka mlada osoba prolazi, ali kao društvo imamo moralnu i institucionalnu odgovornost stvoriti okruženje u kojem ne moraju čekati da postane nepodnošljivo kako bi dobili pomoć”, poručuju iz Sensusa. Naglašavaju da škole trebaju biti siguran prostor u kojem učenici imaju stručnu osobu od povjerenja, koja će ih saslušati bez osuđivanja i pomoći im da se s teškoćama ne suočavaju sami. Srednjoškolsko razdoblje donosi brojne vršnjačke, obrazovne i razvojne izazove. Psihologinja iz Sensusa upozorava da intenzivan razvoj tijekom adolescencije mlade čini posebno ranjivima. „Adolescencija je razdoblje intenzivnog neurobiološkog razvoja i psihosocijalnog restrukturiranja, zbog čega su mladi u toj dobi izrazito ranjivi na razvoj različitih psihičkih teškoća, poput anksioznosti, depresivnih stanja i poremećaja u ponašanju. Mentalno i tjelesno zdravlje adolescenata u stalnoj su interakciji – dugotrajna emocionalna uznemirenost i potisnuti psihološki sukobi izravno se očituju kroz tjelesne simptome, pad kognitivnih sposobnosti i teškoće u emocionalnoj regulaciji”, navodi psihologinja. Dodaje da prisutnost psihologa u školi omogućuje pravodobnu procjenu potreba učenika, rano prepoznavanje teškoća i krizne intervencije. „Bez sustavne podrške unutar institucija u kojima provode najviše vremena, adolescenti ostaju bez osnovnog izvora psihološke podrške, što može imati dugoročne negativne posljedice na njihov cjelokupni razvoj i funkcioniranje”, ističe. U Sensusu smatraju da je ulaganje u mentalno zdravlje unutar obrazovnog sustava jedan od temeljnih stupova javnog zdravlja i dugoročnog razvoja društva. Upozoravaju da se neriješene psihološke teškoće u adolescentskoj dobi mogu odraziti na tjelesno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Zato traže da psihološka podrška postane sustavno osiguran standard kroz dosljednu primjenu i usklađivanje pedagoških standarda te dugoročno i stabilno financiranje iz proračuna HNŽ-a. Svjetski dan mentalnog zdravlja, poručuju iz Centra, treba biti poticaj da se s riječi prijeđe na konkretne mjere pomoći mladima.
IZVOR: hercegovina.info