Anketa prije švedskih izbora: Lijeva koalicija vodeći, desničarski savez u opasnosti

Anketa prije švedskih izbora: Lijeva koalicija vodeći, desničarski savez u opasnosti

Socijaldemokrati Magdalena Andersson favorizirani za ponovni dolazak u vlast; podrška od 50,8 posto birača može donijeti 180 mandata, što je više od većine u riksdagu

U očima birača Švedska se približava parlamentarnim izborima u nedjelju, a posljednja anketa je pokazala da bi blok stranaka lijevog centra mogao pobijediti vladajuću desničarsku koaliciju. Prema istraživanju koje je provedena od 2. do 10. septembra na uzorku od 5.642 birača, četiri švedske stranke s lijevog centra zajedno posjeduju podršku od 50,8 posto, što im bi teoretski donijelo 180 mandata u parlamentu. Autorice ankete, kompanija Indikator Opinion, napomenula je da bi taj rezultat značio da bi socijaldemokratska liderka Magdalena Andersson, koja je četiri godine provela u opoziciji, mogla vratiti na premijerski sto i zamijeniti čelnika vladajuće koalicije Ulf Kristerssona. Prikazano je kako bi lijevi blok zadržao većinu u svakoj objavljenoj anketi ove godine, a najavljuje veća izdvajanja za javne potrebe. S druge strane, Kristerssonova koalicija zajedno sa krajnje desnom partijom Švedske demokrate posjeduje podršku od 47,6 posto birača, odnosno 169 mandata. Kristersson je već u prošlosti doveo Švedsku u smjer sužavanja imigracionih politika, nešto što je zemlja povijesno poznata kao liberalno orijentirana. Švedske demokrate, koje su se ranije priznakale kako su imale veze s neonacističkim pravcem u prošlosti, sada čine najveću stranku unutar vladajućeg speka, sa 18,3 posto podrške, što je pad za 2,2 procenta u odnosu na predsjedničke izbore 2022. Anderssonova stranka, Socijaldemokrati, ostali su najveća pojedinačna stranka sa 28,6 posto glasova, iako je taj brojke za 1,7 procenta manji nego na predizbornoj 2022. godini. Ključno pitanje vezano uz buduću vladu još uvijek nema jasno rješenje među strankama unutar lijevog bloka. Stranka centra i Ljevica isključili su mogućnost zajedničkog učešća u vladi, a ne slažu se niti oko uvođenja poreza na milijardere, niti o tome treba li Švedska graditi nova nuklearna reaktora. To može dovesti do dugotrajnih pregovora nakon izbora, a čak i formiranja manjinske vlade u kojoj bi učestvovale neke, ali ne sve opozicione stranke. Iako se unutar blokova razlikuju u nekim detaljima, obje glavne opcije podržavaju Ukrajinu u obrani od ruske invazije, preporučuju ponovno pojačanje vojnih kapaciteta i pomoć obiteljima koje su pogođene rastom životnih troškova. Parlamentarni izbori u Švedskoj očekuju se da će ponovo odrediti smjer zemlje u europskom kontekstu, gdje se posljednjih godina desničarske opcije povećavaju osjećaj na antiimigracijske i pro-Ruske pozicije, dok Francuska u idućoj godini također priprema predsjedničke izbore u kojima vode ankete Marine Le Pen. Ukoliko lijeva koalicija zaista pobijedi, Švedska bi mogla biti prva veća europska zemlja koja se vraća na stariji, socijalno orijentiraniji model vladavine.