Ukrajina se protiv Rusije bori gdje god može, čak i u pustinjama Afrike
Ukrajinski stručnjaci za dronove djeluju u Maliju, Libiji i Sudanu, gdje obučavaju lokalne snage i, prema CNN-u, šire pritisak na Rusiju
Ukrajina iskustvo stečeno u ratu protiv Rusije sve više koristi i izvan vlastitih granica. Prema navodima CNN-a, ukrajinski stručnjaci za dronove uključeni su u operacije u Maliju i Libiji, dok je izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe HUR potvrdio i prisustvo nekoliko stručnjaka u Sudanu. U sjevernom Maliju djeluje približno 15 ukrajinskih stručnjaka za dronove. Rade u teškim pustinjskim uvjetima, uz dnevne temperature koje redovno prelaze 43 stepena, oskudicu vode te prašinu i pijesak koji prodiru u opremu. Njihov je zadatak pružanje pomoći lokalnim pobunjenicima koji se sukobljavaju s ruskim snagama. Ukrajinski timovi u Maliju obučavali su i vojnike iz Čada, Nigera i Burkine Faso. CNN navodi da je Kijev, nakon što je Iran početkom godine počeo napadati američke saveznike na Bliskom istoku, poslao vojne stručnjake u najmanje pet zemalja tog područja. Njihova obuka bila je usmjerena na odbranu od iranskih dronova Šahed, koje Rusija godinama koristi u napadima na Ukrajinu. Zauzvrat je Ukrajina, prema CNN-u, dobila sporazume o sigurnosnoj saradnji i obećanja o isporukama municije. Rusija posljednjih godina jača vojno prisustvo u Africi, naročito u nestabilnom i mineralima bogatom području Sahela. Nakon povlačenja francuskih i drugih zapadnih snaga, Moskva je počela pružati vojnu podršku lokalnim vlastima, najprije preko Wagnera, a poslije smrti Jevgenija Prigožina preko Afričkog korpusa, koji je pod kontrolom ruske države. Ukrajinski tim u Maliju sarađuje s Oslobodilačkim frontom Azawada, separatističkom grupom koju većinom čine Tuarezi. Dvojica Ukrajinaca rekla su da ne odlaze direktno na prvu liniju, nego pobunjenicima nude obuku, tehničku i operativnu podršku. Jedan ukrajinski operater izjavio je da njihove operacije koordinira na daljinu. Signal s drona, kako je naveo, prima putem interneta, dok pobunjenicima radiovezom daje upute gdje i kako da djeluju. Po završetku misija zajedno analiziraju snimke i poteze na terenu. Izvor iz HUR-a rekao je da je cilj ovakvih misija stvoriti pritisak na Rusiju i oslabiti njen imidž pouzdanog saveznika. Ukrajinske vlasti, prema njegovim riječima, iskustvo s dronovima pretvaraju u instrument vanjske politike. Misije u Africi Ukrajincima služe i za testiranje opreme u okolnostima znatno drukčijim od onih na ukrajinskom ratištu. Vrućina i prašina, navodi ukrajinski izvor, brže oštećuju opremu, zbog čega filteri, sistemi hlađenja, zaštita elektronike i baterije zahtijevaju ozbiljne prilagodbe. Sukobi u Maliju razlikuju se i po taktici. Umjesto masovnih udara i stalnog pritiska, češće se koriste zasjede, kontrola saobraćajnih pravaca i djelovanje manjih grupa na velikom prostoru. Optužbe da Ukrajina pomaže Tuarezima pojavile su se još 2024. godine, nakon što su pobunjenici kod Tinzaouatena u zasjedi ubili desetine pripadnika Wagnera i malijskih vojnika. Tada je glasnogovornik HUR-a Andrij Jusov rekao da su pobunjenici dobili potrebne informacije za borbu protiv Rusa. Vojne vlasti Malija, Nigera i Burkine Faso potom su optužile Ukrajinu za pomaganje terorizmu te su se žalile Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ukrajinski operater rekao je CNN-u i da su Ukrajinci ove godine pomogli pobunjenicima prilikom zauzimanja strateški važnog Kidala. Tuarezi i militanti povezani s Al-Qaidom tada su istovremeno napali ruske snage i prisilili ih na povlačenje. Rusko ministarstvo odbrane tvrdilo je da su pobunjenike obučavali ukrajinski i evropski plaćenici. Jedan izvor iz ukrajinske obavještajne službe izjavio je da saradnja s pobunjenicima nije ideološka, dok je operater dio pobunjenika opisao kao radikale. Prema njihovim riječima, svaka operacija koja Rusiju prisiljava da troši ljude i resurse izvan Ukrajine pomaže Kijevu. Operacije se, prema CNN-u, ne završavaju u Maliju. Ukrajinski operateri pomorskih dronova navodno se od kraja 2025. nalaze i u sjeverozapadnoj Libiji, gdje koriste bazu u Misrati za napade na rusku flotu iz sjene, mrežu tankera kojom Moskva zaobilazi sankcije i izvozi naftu. Zauzvrat obučavaju lokalne snage. Ranije ove godine ukrajinski pomorski dron s eksplozivom završio je kod grčkog otoka Lefkade nakon što su operateri izgubili kontrolu nad njim. Grčka je uložila protest, a Kijev se izvinio. Kirilo Budanov, bivši šef HUR-a i sadašnji šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, još je 2023. godine poručio da će Ukrajina ubijati Ruse bilo gdje u svijetu do potpune pobjede.
IZVOR: oslobodjenje.ba