Herculaneum nudi rijedak pogled u svakodnevicu antičkog Rima
Arheološko nalazište kod Napulja, često u sjeni Pompeja, čuva kuće, mozaike, drvene detalje i tragove života zaustavljenog erupcijom Vezuva 79. godine.
Herculaneum, današnji Ercolano u blizini Napulja, jedno je od najvažnijih arheoloških mjesta povezanih s erupcijom Vezuva 79. godine nove ere. Iako se u javnosti češće spominju Pompeji, ovaj manji rimski grad posjetiocima pruža posebno jasan uvid u život na obali Napuljskog zaljeva prije gotovo dvije hiljade godina. Lokalitet je izuzetno očuvan jer ga je, uz vulkanski pepeo, prekrio i piroklastični materijal. Zbog toga su do danas opstali elementi koji su na mnogim drugim antičkim nalazištima nestali, uključujući drvo, dijelove namještaja, vrata, tkanine i druge organske ostatke. Herculaneum je od 1997. godine, zajedno s Pompejima i Torre Annunziatom, na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Sistematska istraživanja počela su u 18. stoljeću u vrijeme Bourbona, a nastavljena su tokom 19. i 20. stoljeća. Prema predanju, grad je ime dobio po Herkulu. U rimsko doba bio je imućno naselje s kućama i vilama, a erupcija Vezuva ga je za nekoliko sati zatrpala i sakrila od pogleda na više stoljeća. Među najpoznatijim tačkama nalazišta izdvaja se kuća s mozaikom Neptuna i Amfitrite, kao i objekti u kojima se vide očuvani drveni detalji enterijera. Kuća jelena svjedoči o životu bogatijih stanovnika, dok ostaci rimskih termi pokazuju da su kupališta bila i važna mjesta druženja i svakodnevnog okupljanja. Posebnu pažnju privlači Villa dei Papiri, raskošna vila povezana s bibliotekom u kojoj je pronađeno više od 1.800 papirusnih svitaka. Zbog tog otkrića Herculaneum je značajan ne samo za arheologiju nego i za proučavanje filozofske i kulturne historije rimskog svijeta. Nalazište je kompaktnije od Pompeja, pa se najvažniji dijelovi mogu obići za nekoliko sati. Do Ercolana se iz Napulja najčešće stiže vozom Circumvesuviana, a posjeta se može kombinovati s obilaskom Pompeja, Vezuva ili obližnjeg Museo Archeologico Virtuale. Prema informacijama arheološkog parka, ljetni režim rada traje od 16. marta do 14. oktobra, a zimski od 15. oktobra do 15. marta; redovna ulaznica za odrasle iznosi 16 eura, dok građani Evropske unije od 18 do 25 godina plaćaju 2 eura.
IZVOR: news.zimb.online