Zenica nakon Željezare pred bolnom tranzicijom: Radnici na birou, grad traži novu šansu
Mjesec od otvaranja stečaja u Novoj Željezari Zenica posljedice gašenja integralne proizvodnje po privredni sektor u našoj zemlji još se zbrajaju. Prve su ih osjetili radnici koji su postali brojevi na evidencijama nezaposlenih. No, gašenjem pogona ne nestaju samo radna mjesta. Nestaje dio identiteta grada koji je desetljećima živio od čelika, rudnika i teške industrije. Sindikati traže program zbrinjavanja i nove prilike za radnike, dok se sve glasnije postavlja pitanje može li Zenica pronaći novi industrijski put.
Mjesec od otvaranja stečaja u Novoj Željezari Zenica posljedice gašenja integralne proizvodnje po privredni sektor u našoj zemlji još se zbrajaju. Prve su ih osjetili radnici koji su postali brojevi na evidencijama nezaposlenih. No, gašenjem pogona ne nestaju samo radna mjesta. Nestaje dio identiteta grada koji je desetljećima živio od čelika, rudnika i teške industrije. Sindikati traže program zbrinjavanja i nove prilike za radnike, dok se sve glasnije postavlja pitanje može li Zenica pronaći novi industrijski put. Više od hiljadu radnika ostalo bez posla Otvaranjem stečaja u zeničkoj Željezari tehnološkim viškom proglašeno je oko 1.100 radnika, dok je oko 290 radnika ostalo raditi u ovoj kompaniji. Radna mjesta u pogonima, njih oko 820 samo u Zenici, zamijenila su mjesta na evidenciji biroa rada. „Ima određen broj prijava i u Žepču, Kaknju, Zavidovićima i u Srednjobosanskom kantonu. Struktura po stručnoj spremi je 65 posto kvalificiranih radnika, 30-ak posto je sa srednjom stručnom spremom i osam posto je s visokom stručnom spremom“, kazao je Saudin Burić, šef Biroa rada Zenica. Određen broj radnika, prema podacima Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona, pronašao je zaposlenje u kompanijama u Zenici i Novom Travniku, dok je 16 livaca na probnom radu u Njemačkoj. Dodatnu priliku u Sindikatu vide u programu zbrinjavanja koji bi realiziralo resorno federalno ministarstvo kroz posredovanje, prekvalifikacije i subvencioniranje poslodavaca koji zaposle radnike proglašene tehnološkim viškom. „Od ljudi koji su radili, privređivali, stvarali novu vrijednost i punili budžete svih nivoa imamo ljude koji su na teretu Službe za zapošljavanje i na toj nekoj socijali. Naš je stav da je najbolji način zbrinjavanja tih ljudi što je prije moguće njihovo zapošljavanje“, istakao je Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona. I rudari čekaju zbrinjavanje Na biro rada uskoro bi mogao i određeni broj zeničkih rudara jer ovaj rudnik narednih godinu dana ide ka potpunom zatvaranju. Očekuju da će se kroz sredstva iz kredita Svjetske banke pristupiti njihovom zbrinjavanju. „Najoptimalnije znači uplata doprinosa za sve protekle godine i adekvatna otpremnina. Otići će neko na biro, neko u penziju“, kazao je Alija Selman, član Sindikalnog odbora Rudnika mrkog uglja Zenica. Hoće li biti nove proizvodnje čelika? Bez rudnika i Željezare Zenica polako gubi status grada prepoznatljivog po rudarstvu i crnoj metalurgiji. Prve posljedice gašenja pogona za integralnu proizvodnju osjetili su radnici, dok se posljedice po privredu u državi još zbrajaju. „Da li je ovo definitivni kraj proizvodnje čelika u Zenici, to ćemo tek vidjeti. Opet se vraćamo na planove nove uprave, mini elektrolučna peć, mini postrojenja. Koliko je realno u ovom trenutku, nezahvalno je govoriti“, istakao je Mujkanović. Struka je mišljenja da je bilo koja proizvodnja i industrija koja donosi nova i potrebna radna mjesta, a ne zagađuje okoliš, dobrodošla u Zenicu. „Prema informacijama kojima raspolažem, od proizvodnje čelika u Zenici više nema ništa. Na tu priču treba zaboraviti, treba se okrenuti ka drugim tehnologijama i industrijama. Samo ne znam imamo li dovoljno mudrosti i da li će prepreka za otvaranje novih proizvodnih pogona biti korupcija kao dosad. Volio bih da toga nema, da budemo grad otvoren za nove investicije, za nove čiste tehnologije“, poručio je Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko-foruma Zenica. Grad pred ekonomskom tranzicijom Željezo, dimnjaci i ugalj uskoro bi mogli biti prošlost, a radnike koji su svojim radom hranili na hiljade porodica, kao i grad koji je nastao na industrijalizaciji, izvjesno je, očekuje bolna, ali nužna ekonomska tranzicija.
IZVOR: federalna.ba