Mostar: Skup i izložba podsjetili na put žena u Hercegovini ka obrazovanju
Arhiv HNK i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" okupili su istraživače u Centru za kulturu Mostar na programu posvećenom obrazovanju ženske djece u Hercegovini.
U Centru za kulturu Mostar održani su znanstveni skup i arhivska izložba pod nazivom "Obrazovanje ženske djece u Hercegovini", program kojim su Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" otvorili temu dugog i složenog puta hercegovačkih djevojčica i žena do obrazovanja. Na skupu je učestvovalo devet izlagača, među njima znanstvenici, univerzitetski profesori, povjesničari, pedagozi i istraživači. Organizatori su naglasili da se prvi put u Mostaru ova tema obrađuje u ovakvom formatu, istovremeno kroz naučni skup i arhivsku postavku. Direktor Arhiva HNK Amir Kadribegović rekao je da izložba i skup govore o nastojanjima djevojčica i žena u Hercegovini da, uz pravo na školovanje, postanu ravnopravne učesnice društvenog i kulturnog života. Podsjetio je da historija obrazovanja ženske djece u tom području nije bila jednostavna ni pravolinijska, jer su je dugo određivali društveni obrasci, tradicionalna shvatanja i ekonomske mogućnosti. Prema njegovim riječima, program zato ima ne samo znanstvenu nego i širu društvenu vrijednost, jer podsjeća da obrazovanje ne smije biti privilegija pojedinaca već temeljna vrijednost i jedan od ključnih uslova razvoja. Dekan Fakulteta humanističkih znanosti i jedan od izlagača, dr. sc. Edim Šator, najavio je osvrt na put koji su žene tokom 20. stoljeća prošle od onih koje stiču znanje do onih koje ga stvaraju, razvijaju nauku i vode obrazovne institucije. Posebno je izdvojio profesorice Dženanu Buturović i Zlatu Grebo. Šator je podsjetio da je Dženana Buturović ostavila vrijedan opus u proučavanju književnosti, dok je Zlata Grebo među prvima snažnije usmjerila pažnju na položaj žene u društvu i bila prva dekanesa Fakulteta političkih nauka. Naglasio je i da su žene, uprkos većim mogućnostima nakon Drugog svjetskog rata, često teže dolazile do uspjeha od svojih muških kolega. Među primjerima žena o kojima se danas malo zna spomenute su matematičarka Vera Štajder, učesnica u osnivanju Univerziteta u Sarajevu i važnih naučnih institucija, te Razija Lagumdžija iz Trebinja, jedna od pionirki Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu i njena prva dekanesa. Pokrovitelji skupa i izložbe su Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti te Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK. Izložba je postavljena hronološki i prati razvoj obrazovanja i društvenog položaja hercegovačkih djevojčica kroz 20. stoljeće, od intenzivnije gradnje školskih objekata do promjena nakon Drugog svjetskog rata. Jasmin Branković, pomoćnik federalne ministrice za visoko obrazovanje i jedan od izlagača, predstavio je uporedne pokazatelje o obrazovanju žena u Evropi i na ovim prostorima do 1918. godine, navodeći da do druge polovine, odnosno kraja 19. stoljeća, nije bilo velikih razlika u odnosu prema obrazovanju ženske djece između ovdašnjih prostora i tadašnjih evropskih zemalja.
IZVOR: news.zimb.online