Otpad kao novi rudnik: istraživači traže rijetke metale u pepelu, magnetima i gljivama
Rijetki zemni metali ključni su za baterije, vjetroturbine i elektroniku, a naučnici ispituju da li se dio tih sirovina može dobiti iz materijala koji se danas odbacuju.
Rijetki zemni metali, važni za baterije, snažne magnete, vjetroturbine, električne automobile i telefone, sve češće se posmatraju i kroz prizmu otpada koji se već nalazi na odlagalištima ili u industrijskim postrojenjima. Umjesto oslanjanja isključivo na nove rudnike i otvorene kopove, više istraživačkih timova pokušava razviti postupke kojima bi se vrijedni elementi izdvajali iz ugljenog pepela, industrijskih ostataka, starih magneta i drugih materijala. Cilj je smanjiti pritisak na klasično rudarenje i pronaći dodatne izvore sirovina za tehnologije koje se sve brže razvijaju. Na Univerzitetu u Beču tim koji vodi Aleksander Bizmark ispituje mogućnost da određene gljive apsorbuju elemente iz grupe rijetkih zemnih metala. U laboratorijskim uslovima gljive rastu na posebnom supstratu pomiješanom s tim metalima, a ideja je da se nakon toga biomasa prikupi i obradi kako bi se izdvojili korisni elementi. Taj pristup naziva se “mycomining”, odnosno biološko rudarenje. Metoda je još eksperimentalna, ali istraživači vjeruju da bi u budućnosti mogla imati ulogu i u sanaciji kontaminiranih industrijskih lokacija. Kao jedan od mogućih izvora pominje se i ugljeni pepeo, materijal koji nastaje sagorijevanjem uglja. Bridget Scanlon s Univerziteta Teksas u Ostinu navodi da bi se u gomilama takvog pepela u Sjedinjenim Američkim Državama mogla nalaziti procijenjena vrijednost od oko 8,4 milijarde dolara rijetkih zemnih metala. Riječ je o procjeni sadržaja metala, a ne o novcu koji se trenutno može jednostavno izvući iz tog otpada. Naučnici razvijaju i brze tehnološke postupke za obradu različitih otpadnih materijala. Profesor Džejms Tur s Univerziteta Rajs radi na metodi poznatoj kao “flash joule heating”, u kojoj se materijal uz pomoć električne energije za nekoliko sekundi zagrijava na veoma visoke temperature. Tehnologija je testirana na ugljenom pepelu i industrijskim ostacima, s namjerom da se vrijedni elementi izdvajaju uz manju potrošnju energije nego u tradicionalnim procesima. Rijetki zemni metali obuhvataju 17 elemenata, među kojima su disprozijum, itrijum i skandijum. Njihova važnost raste zajedno s potražnjom za električnim vozilima, obnovljivim izvorima energije i savremenom elektronikom. Na globalnom tržištu Kina ima dominantnu poziciju, s približno 70 odsto svjetske ekstrakcije i oko 90 odsto prerade ovih materijala. Zbog toga se u drugim zemljama sve više ulaže u alternativne izvore i tehnologije koje bi mogle smanjiti zavisnost od ograničenog broja dobavljača. Ako se nove metode pokažu tehnički i ekonomski održivim, dio otpada koji se danas gomila mogao bi postati vrijedan izvor strateških sirovina, uz istovremeno smanjenje količine materijala koji završava na deponijama.
IZVOR: news.zimb.online