Profesor iz Srbije upozorava da će Vučić preko Mladića i Thacija voditi kampanju
U pismu studentima anonimni profesor traži suočavanje s devedesetim i međunarodno posmatranje izbora, uz procjenu kako bi Vučić mogao koristiti dvije teme
Studenti u blokadi ne bi trebali izbjegavati pitanja ratova devedesetih zbog straha od gubitka glasova, poručio je anonimni univerzitetski profesor i stručnjak za tranzicijsku pravdu u otvorenom pismu koje je objavio Danas. Njegova je procjena da će Aleksandar Vučić kampanju za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra graditi oko sahrane Ratka Mladića i predstojeće presude Hashimu Thaçiju. Autor, čiji je identitet poznat redakciji Danasa, poziva studentski pokret da ostane pri najavljenom programu, ali i da otvori raspravu o nacionalizmu, ratnim zločinima i političkoj prošlosti predsjednika Srbije. Istovremeno predlaže da studenti od Evropske unije i međunarodnih organizacija zatraže snažnije prisustvo izbornih posmatrača. Pismo je objavljeno u rubrici „Lični stavovi“ i predstavlja autorovu političku analizu. Njegove procjene nisu dokaz da Vučić ili SNS imaju opisanu strategiju, a Danas napominje da autorski stavovi ne moraju odražavati uređivačku politiku lista. Povod za značajan dio pisma bila je polemika s Miomirom Kostićem, penzionisanim profesorom Elektrotehničkog fakulteta. Kostić je 8. septembra u Danasu kritizirao ranije tekstove anonimnog autora, naročito način na koji govori o Mladiću i odgovornosti srpske strane u ratovima devedesetih. Optužio ga je za korištenje „antisrpske matrice“, a posebno mu je zamjerio raniji prijedlog da studenti protestuju protiv pompezne Mladićeve sahrane. Prema Kostićevom mišljenju, takav potez mogao bi im naštetiti na izborima. Anonimni profesor u odgovoru osporava upravo prilagođavanje etičkih stavova računici o biračkoj podršci. „Vi ne treba nikome da se dodvoravate, treba da širite istinu jer samo istinom možete pobijediti laž“, napisao je studentima. Njegov stav je da se savremeni politički sistem Srbije ne može u potpunosti razumjeti bez njegovih korijena u devedesetim. Zato smatra da izbornu raspravu o tom periodu ne treba prepustiti vlastima. Vučić je 9. septembra raspustio Narodnu skupštinu i potpisao odluku kojom su vanredni parlamentarni izbori raspisani za 25. oktobar 2026. godine. Profesor smatra da su izboru termina pogodovale tri okolnosti: Mladićeva smrt i sahrana, prvostepena presuda Thaçiju i još trojici bivših čelnika OVK, zakazana za 16. septembar, te previranja oko sastavljanja studentske izborne liste. Prve dvije teme, prema njegovom tumačenju, Vučiću otvaraju prostor da kampanju usmjeri prema nacionalizmu, ratovima i Kosovu. „Nepomenik je izabrao ovaj period za kampanju jer može da je vodi na svom terenu – na terenu 1990-ih“, navodi autor, koristeći naziv kojim u svojim tekstovima označava predsjednika Srbije. Nema, međutim, javnog dokaza da je datum izbora određen zbog Mladićeve smrti ili presude u Hagu. Vezu između tih događaja iznosi autor kao političku procjenu. Kao dio obrazloženja profesor navodi informacije da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić više nema podršku za kandidaturu na studentskoj listi. Tvrdi i da je s liste uklonjen profesor Milo Lompar. Đokićev status, ipak, nije bio konačno razjašnjen. N1 je 7. septembra, pozivajući se na nezvanične izvore, objavio da je za veto na njegovu kandidaturu glasala tijesna većina fakultetskih plenuma, rezultatom 43 prema 42. U toj informaciji naglašeno je da odluka nije konačna. Studenti u blokadi nisu potvrdili medijske navode, poručivši da neće komentarisati interne procese. Vreme je također izvijestilo da Đokić vjerovatno neće biti kandidat, ali je prenijelo i navode drugih izvora koji nisu isključivali njegov povratak. Dok studentski pokret ne objavi konačan sastav liste, tvrdnja da je Đokić definitivno uklonjen ne može se predstavljati kao utvrđena činjenica. Ratko Mladić umro je 27. augusta u pritvoru u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu. Ceremoniji s vojnim počastima prisustvovale su hiljade ljudi i državni funkcioneri. Uslijedile su osude dijela međunarodne javnosti i zvaničnika Evropske unije. Autor pisma sahrani pripisuje i predizborni značaj, tvrdeći da je okupila biračko tijelo vlasti. Kao pokazatelj političke podjele navodi da među prisutnima nije prepoznao pristalice studentske liste, dok je uočio pojedine funkcionere vlasti i navijačke grupe. Takvo čitanje događaja predstavlja njegovu interpretaciju. Nezavisan dokaz da je okupljanje birača bilo svrha sahrane nije ponuđen. U pismu se pojavljuje i tvrdnja da je Vučić „naredio Delijama“ postavljanje transparenta s Mladićevim likom i natpisom „Pravac Potočari“. Autor s tim povezuje kaznu UEFA-e Crvenoj zvezdi od 90.000 eura. Za navod o Vučićevoj naredbi nema javno dostupnog dokaza. Također, riječ je o dva odvojena incidenta koja su u pismu pogrešno povezana. Kazna od 90.000 eura odnosila se na ponašanje navijača tokom evropske utakmice protiv Viktorije Plzeň 27. augusta, kada su skandirali i veličali Mladića. Uz novčanu kaznu, klubu je zabranjena prodaja ulaznica gostujućim navijačima za jednu evropsku utakmicu. Koreografija s Mladićevim likom i porukom „Pravac Potočari“ prikazana je kasnije, na beogradskom derbiju Crvene zvezde i Partizana 6. septembra. Zbog nje su Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i mreža FARE podnijeli prijave nadležnim fudbalskim institucijama. Specijalizirana vijeća Kosova zakazala su za 16. septembar u 10 sati izricanje presude bivšem kosovskom predsjedniku Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Rexhepu Selimiju i Jakupu Krasniqiju. Četvorica bivših čelnika OVK optužena su po šest tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine. Svi negiraju krivicu. Predstojeća odluka je prvostepena, a ne konačna pravosnažna presuda. Profesor predviđa da bi Vučić mogao politički koristiti oba moguća ishoda. Osuđujuću presudu, smatra, predstavio bi kao potvrdu zločina nad Srbima, dok bi oslobađajuću mogao upotrijebiti za tvrdnju da međunarodni sudovi imaju strožiji odnos prema Srbima nego prema drugim učesnicima ratova. To je autorovo očekivanje, a ne potvrđena informacija o planovima SNS-a. Studentima se u pismu predlaže i da Vučića podsjećaju na saradnju s Vojislavom Šešeljem i njegovu političku ulogu tokom devedesetih. Pritom autor ponavlja tvrdnju da je Vučić na ratnim položajima iznad Sarajeva bio „sa puškom na ramenu“. Videosnimci mladog Vučića na položajima bosanskih Srba kod Sarajeva postoje, ali nije pouzdano utvrđeno da je predmet koji nosi puška. Vučić negira da je bio naoružan i da je učestvovao u borbama. Za predmete na različitim snimcima tvrdi da su bili stativ ili kišobran. Zbog toga se tvrdnja iz pisma o nošenju puške ne može navoditi kao dokazana činjenica. Profesor smatra da studentski pokret sam neće moći spriječiti moguće pritiske na kontrolore, nasilje i izborne zloupotrebe. Predlaže obraćanje Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uz procjenu da bi veći broj stranih posmatrača otežao takve postupke. Njegovi navodi da će „SNS huligani“ napadati kontrolore i ubacivati glasove u kutije predstavljaju upozorenje o onome što očekuje, a ne opis već utvrđenih događaja. Na kraju pisma ponavlja da studenti trebaju zadržati fokus na vlastitom programu, istovremeno prihvatajući raspravu o Mladiću, ratovima i Vučićevoj političkoj prošlosti. „Ako ga pobijedite na njegovom terenu – gotov je. Sloboda se ne gradi na zaboravu, već na hrabrosti da se stvari nazovu pravim imenom“, zaključuje. Pismo tako nastavlja polemiku o tome treba li opozicija teme nacionalizma, ratnih zločina i devedesetih izbjegavati zbog mogućeg izbornog rizika ili ih uključiti u središte političkog sučeljavanja s Vučićem.
IZVOR: oslobodjenje.ba