Kaja Kallas poručila da EU treba izraelska ilegalna naselja na Zapadnoj obali tretirati kao rusku okupaciju Krima
Šefica vanjske politike Evropske unije Kaja Kallas izjavila je da bi Evropska unija trebala tretirati ilegalna izraelska naselja na okupiranim palestinskim teritorijama na isti način kao što tretiraju rusku okupaciju Krima.
Kallas je za The Irish Times rekla da se Evropa ne može ozbiljno shvatiti sve dok je podijeljena u pogledu odgovora na poteze izraelske vlade i nasilja doseljenika. Pozvala je države da zauzmu "principijelan stav" i podrže zabranu trgovine s izraelskim naseljima na nivou cijele EU, koja su ilegalna prema međunarodnom pravu. Dodala je da je obim trgovine s naseljima mali, ali da bi zabrana trgovine ipak imala važnu simboličku poruku. Ako bi prijedlog bio usvojen kao trgovinska mjera EU-a, a ne kao odluka o vanjskoj politici, za njegovo usvajanje bila bi potrebna podrška većine država članica, umjesto jednoglasne saglasnosti koja je potrebna za uvođenje sankcija. Njemačka, Mađarska, Češka Republika i Slovenija trenutno se protive sankcijama. Kallas je rekla da je Evropska komisija pod vrlo jasnim pritiskom nacionalnih vlada da predloži zabranu trgovine s naseljima na nivou cijele EU te da evropske institucije trpe mnogo kritika zbog toga što nisu uvele sankcije Izraelu dok se u Gazi nastavlja genocid. "Postavlja se pitanje šta ćemo učiniti povodom ovoga? Ako uzmemo primjer okupacije Krima, tada je bilo vrlo jasno: to je ilegalno, mi to ne priznajemo, što znači da smo obustavili trgovinu svim proizvodima koji dolaze s Krima. Treba zauzeti isti principijelan stav, znate da je to ilegalno, svi se s tim slažu, zato bismo trebali prestati trgovati s okupiranim palestinskim teritorijama", rekla je Kallas. Kada je Rusija u februaru 2014. godine napala i anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, EU je do juna zabranila svu robu s te teritorije i uvela ekonomske sankcije Rusiji, a kasnije je uvela i ograničenja na izvoz oružja, energenata i tehnoloških proizvoda u Rusiju. Razvoj događaja uslijedio je u trenutku kada Izrael trpi sve veći pritisak svojih saveznika u zapadnom svijetu, dok je javno odobravanje Izraela palo na rekordno niske nivoe. Velika Britanija je 8. septembra objavila sankcije protiv izraelskih naselja, dok su još deset evropskih zemalja i Kanada potpisale zajedničku izjavu s Britanijom u kojoj su potvrdile namjeru da uvedu nacionalna ograničenja i/ili podrže evropska ograničenja trgovine s ilegalnim naseljima. Kao odgovor na odluku britanske vlade, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar najavio je niz protumjera Velikoj Britaniji, uključujući zatvaranje britanskog konzulata u okupiranom Istočnom Jerusalemu i zabranu ulaska u Izrael za 11 britanskih zastupnika. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee također je napao britansku vladu, optužujući ministra vanjskih poslova Eda Milibanda, koji je Jevrej, za "mržnju prema Jevrejima" zbog te odluke i zaprijetio odmazdom. To je uslijedilo nakon što je Izrael u augustu odobrio izgradnju naselja E1, projekta kojim je planirana izgradnja 3.400 novih stambenih jedinica na okupiranoj palestinskoj teritoriji, što je izazvalo široku međunarodnu osudu. Kallas je, prema navodima medija, privatno upoređivala odnos Izraela prema Palestincima s aparthejdom u Južnoj Africi, što je u oštroj suprotnosti s njenim javnim izjavama podrške Izraelu. Na konferenciji za novinare u martu 2025. godine rekla je da EU stoji "u solidarnosti s Izraelom i njegovim narodom" te istakla značaj sigurnosti Izraela za EU.
IZVOR: klix.ba