
Kallas zatražila zabranu trgovine s izraelskim naseljima: EU treba tretirati ih kao rusku okupaciju Krima
Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas pozvala je članice da usvoje principijelni stav prema ilegalnim izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijima, isti kao u slučaju Krima.
Kaja Kallas, šefica vanjske politike Evropske unije, javno je pozvala EU da uvede zabranu trgovine s izraelskim naseljima na nivou cijele unije, uz naglasak da se takav korak treba temeljiti na istom principu kao u slučaju ruske okupacije Krima. U razgovoru za The Irish Times, Kallas je istaknula da se Europa ne može smatrati ozbiljnom ako ostane podijeljena u pitanju reagiranja na poteze izraelske vlade i nasilje doseljenika. Prema njenim riječima, potrebno je da države članice podrže stav koji je u skladu s međunarodnim pravom, koji proglašava izraelska naselja na okupiranim palestinskim teritorijama ilegalnima. Ona je istaknula da je obim trgovine s naseljima relativno malen, ali da je simboličko značenje zabrane trgovine presudno. Kallas je dodatno objasnila da bi prijedlog, ako bi se usvojio kao trgovinska mjera, zahtijevao podršku većine država članica, za razliku od sankcija koje zahtijevaju jednoglasnu saglasnost. Trenutno, Njemačka, Mađarska, Češka Republika i Slovenija izražavaju otpor prema sankcijama. Navodno je Evropska komisija pod velikim pritiskom nacionalnih vlada da predloži zabranu trgovine s naseljima na razini cijele EU, dok evropske institucije čuvaju kritiku da nisu uvela sankcije Izraela dok se u Gazi nastavlja situacija opisana kao genocid. Kallas je izrazila sljedeće stajalište: "Postavlja se pitanje šta ćemo učiniti? Ako primijenimo primjer okupacije Krima, to je ilegalno, ne priznajemo to, što znači da smo obustavili trgovinu proizvodima s Krima. Treba zauzeti isti principijelni stav — znate da je to ilegalno, svi se slažu, zato bismo trebali prestati trgovati s okupiranim palestinskim teritorijama." Rusija je u februaru 2014. godine napala i anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. EU je do lipnja te godine uvela zabranu svih roba s te teritorije te je kasnije proširila ekonomske sankcije, uključujući ograničenja na izvoz oružja, energenata i tehnoloških proizvoda u Rusiju. Izrael je uoči ovih izjava suočavao s rastućim pritiskom saveznika u zapadnom svijetu, a njegova javna podrška je pala na rekordno niske vrijednosti. 8. rujna Velika Britanija objavila je sankcije protiv izraelskih naselja, a deset evropskih zemalja i Kanada potpisali su zajedničku izjavu u kojoj su potvrdili namjeru da uvedu nacionalna ograničenja i/ili podrže europska ograničenja trgovine s ilegalnim naseljima. Kao odgovor na britansku odluku, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar najavio je niz protumjera, uključujući zatvaranje britanskog konzulata u okupiranom Istočnom Jerusalemu te zabranu ulaska u Izrael za 11 britanskih zastupnika. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee također je kritizirao britansku vladu, osuđujući ministra vanjskih poslova Eda Milibanda zbog predrasuda i prijeteći odmazdom zbog odluke. Ove izjave odvijaju se u kontekstu odluke Izraela od ožujka prošle godine da odobri izgradnju naselja E1, projekt koji podrazumijeva izgradnju 3.400 novih stambenih jedinica na okupiranim palestinskim teritorijama, što je uzrokovalo široku međunarodnu osudu. Kallas je, prema medijima, u privatnom razgovoru usporedila odnos Izraela prema Palestincima s aparthejdom u Južnoj Africi, što je u direktnoj suprotnosti s njenim javnim izjavama podrške Izraelu. Na konferenciji za novinare u ožujku 2025. godine izjavila je da se EU nalazi "u solidarnosti s Izraelom i njegovim narodom" te je naglasila važnost sigurnosti Izraela za EU.
IZVOR: news.zimb.online