Bošnjaci u turskom Karamürselu čuvaju jezik i tradiciju stoljećima: Verein iz Bihaća predstavlja svoj grad na EKOBIS-u
Predsjednik udruženja Ahmet Hajdarović: Mi smo treća generacija rođena u Turskoj, ali aktivno čuvamo bosanski jezik i kulturu
Karamürsel, grad na obali Mramornog mora u Turskoj, danas ima oko 80.000 stanovnika, a prema podacima predsjednika bošnjačkog udruženja Ahmeta Hajdarovića, među njima živi oko 30.000 Bošnjaka. Njihovi preci doselili su se u taj dio Turske iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, a zajednica i danas nastoji očuvati jezik, kulturu i običaje svojih predaka te ostvarivati veze s domovinom. Udruženje "Karamürsel Bosna Hersek Türkleri Dayanışma ve Yardımlaşma Derneği" predstavilo se nedavno na godišnjem sajmu EKOBIS u Bihaću, gdje je njegova članstva promicala turističke mogućnosti svog grada, a istovremeno naplašivala na povezivanju s bošnjačkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, posebno u Unsko-sanskom kantoru. - Došli smo ovdje kako bismo se upoznali sa svojim narodom - istaknuo je Hajdarović u razgovoru za Fenu, dodavši da su članovi udruženja aktivni u Karamürselu, a da postoji i savez istih udruženja diljem Turske. On je treća generacija rođena u Turskoj, a prema riječima Hajdarovića, bošnjačka zajednica u tom gradu gotovo 140 godina očituje kulturu, jezik i tradiciju. - Čuvamo jedni druge i brinemo jedni o drugima - rekao je Hajdarović. Predstavljanje Karamürsela na EKOBIS-u bio je prilika da se istaknu turistički potencijali grada, ali i da se uspostave kontakti sa organizacijama u Bosni i Hercegovini. Posjetiocima na štandu udruženja bila je mogućnost da upoznaju turističku ponudu Karamürsela, njegove plaže i druge atraktive, kao i dio tradicije koju bošnjačka zajednica generacijama čuva. - Ovdje smo da predstavimo turizam, naš grad, naše plaže - rekao je Hajdarović, dodavši da u Karamürselu postoje i Sebilj, sličan onom na Baščaršiji, te da se izrađuju suveniri od drveta i drugih materijala karakterističnih za njihov grad. Karamürsel je, prema njegovim riječima, grad s najvećim brojem Bošnjaka u Turskoj, a turizam je u fazi uspona. Jedan od zadataka udruženja je očuvanje bosanskog jezika, posebno među mladima rođenima i odrastalima u Turskoj. U Karamürselu redovno se organiziraju kursovi bosanskog jezika, a u radu sa djecom i mladima sudjeluje i studentica iz Tuzle. - Sedmično dva dana, po dva sata, držimo kurs bosanskog jezika - naveo je Hajdarović, ističući da studentica iz Tuzle dolazi u udruženje kako bi održavala časove bosanskog jezika za djecu i mlade. Očuvanje identiteta ne ograničava se samo na jezik, već se manifestira i kroz kulturne manifestacije i okupljanja na kojima se njeguju tradicionalna jela, glazba i običaji. Najveće okupljanje ove vrste je tradicionalni teferidž, koji svake godine okuplja hiljade Bošnjaka iz različitih dijelova Turske. - Svake godine imamo veliki teferidž, na koji nam dolaze ljudi iz cijele Turske - kazao je Hajdarović, dodavši da se tefiđ odvija tokom jednog dana, od jutra do večeri, prikupljajući između pet i sedam hiljada Bošnjaka. Tamo se druže, pripremaju tradicionalna jela, organizuju kulturni programi i tradicionalna bosanska glazba u duhu Bosne. Bošnjačka zajednica u Karamürselu, kako je naglašio Hajdarović, nije zatvorena samo na kulturni poduhvat, jer njeni članovi aktivno sudjeluju u društvenom i ekonomskom životu grada. Kao dokaz navodi se Ismail Yildirim Festić, Bošnjak koji je prema riječima Hajdarovića okupljao funkciju načelnika općine Karamürsel tijekom oko 20 godina. - Načelnik prije trenutnog bio je Bošnjak, njegovo se ime zove Ismail Yildirim, a na bosanskom zadržao prezime Festić - istaknuo je Hajdarović. Bošnjaci, dodaje, prisutni su i među poduzetnicima, vlasnicima firmi, kao i među zanatlijama i ostalim profesijama. - Imamo poduzetnike, ljude koji imaju firme, Bošnjake. Imamo ljude zaposlene u kućanstvima, friziere, mesare i ostale zanatlije. Može se reći da bez Bošnjaka Karamürsel ne bi mogao funkcionisati - rekao je Hajdarović. Veza između Karamürsela i Bosne i Hercegovine nije jednostrana. Dok Bošnjaci iz Turske posjećuju BiH, u Karamürsel redovno dolaze i članovi raznih bh. udruženja koja se bave kulturom i tradicijom. Hajdarović ističe da je kroz takve susrete razvijena suradnja s udruženjima iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno onih iz Krajine. - Imam redovne posjete udruženja koja se bave očuvanjem bosanske kulture i tradicije - kazao je Hajdarović. Oni dolaze svake godine i borave u Karamürselu, provode vrijeme družeći se s lokalnim Bošnjacima. Dolaze iz raznih krajeva Bosne, uključujući Safiju Haskić iz Sanskog Mosta koja pjeva sevdalinke, kao i ljude iz Bugojna i Maglaja. Posebno ističe suradnju s Unsko-sanskim kantonom, koja je posljednjih godina dodatno ojačana. - Pokrenuli smo protokole i suradnju sa udruženjima iz Unsko-sanskog kantona: Bosanske Krupe, Jezerce, Bužima i Cazina - naveo je Hajdarović. Iako je njegova porodica porijeklom iz Hercegovine, Hajdarović zahvali posebnu vezu prema Krajini, koju je, kako ističe, skoro obišao cijelog. - Moja porodica je iz Hercegovine, ali ja sam puno vezan za Krajinu - kazao je Hajdarović, dodavši da je prošao cijelu Bosnu i da svake godine udruženje dolazi u Srebrenicu, često zajedno sa mladima na Marš mira. Njegova veza sa Bosnom i Hercegovinom zvanicno se započela još u mladosti, kada je u našu zemlju stigao kao vojnik u okviru međunarodnih snaga. - U Bosni sam se prvi put našao kada mi je bilo 20 godina - kazao je Hajdarović. Bio sam vojnik u Zenici gotovo cijelu godinu, u bataljonu iz Turske, u okviru međunarodnih snaga. Kasnije sam postao predsjednik ovog udruženja, a sada najmanje jednom mjesečno dolazim u BiH. Bošnjačka zajednica u Karamürselu nije nastala doseljenjem samo s jednog dijela Bosne i Hercegovine. Prema Hajdaroviću, u Karamürselu žive tri do četiri obitelji iz Krajine, koje su se doselile tokom Prvog svjetskog rata, te obitelji iz Trebinja koje su došle tokom posljednjeg rata. Također postoje dvije-tri obitelji iz Travniča, dvije-tri iz Sarajeva, i one su ostale u Karamürselu. Iako Bošnjaci žive i u drugim turskim gradovima, poput Istanbulu i Bursе, Karamürsel se izdvaja brojnošću i organiziranosti svoje zajednice. Bošnjaci u Turskoj, prema riječima Hajdarovića, uživaju poštovanje i bliskost koja proizlazi iz historijskih veza dva naroda. - Što se tiče odnosa Turaka prema Bošnjacima, on je dobar - kazao je Hajdarović. Turci vole Bosnu. Pravi Turčin, kada vidi bosansku ličnu kartu i da je osoba Bošnjak, odmah izražava od srca dobrodošlicu. Zbog toga za članove udruženja posjeta EKOBIS-u u Bihaću bila je prilika ne samo da predstave turističku ponudu svog grada, već da istovremeno održe i obnove veze s Bosnom i Hercegovinom, koje datiraju unatrag gotovo 140 godina.
IZVOR: news.zimb.online